Sinišu teški oblik invaliditeta nije spriječio da bude poduzetnik

Siniša Kekić pravi je primjer da snaga volje i poduzetnički duh pomiču sve prepreke. Iako je osoba s teškim invaliditetom Siniša se odlučio otisnuti u poduzetničke vode. Već desetak godina vlasnik je obrta za turizam i poslovne usluge.

Siniša se Počeo baviti poduzetništvom 2014. godine s kolegom Stipom Splivalom.

- Budući da smo tada na njegovu inicijativu pokrenuli jedan projekt turističkog preglednika, savjetnika koji je trebao biti za osobe s invaliditetom, vezano uza putovanja. Tako smo krenuli u cijelu priču zajedno i budući da se on nastavio baviti nekim drugim oblicima poslovanja koji su njemu bliži kao stručnjaku za digitalni marketing i grafiku, ja sam se nastavio baviti ovim s čime smo krenuli, a to je pristupačni turizam, kaže Siniša.Kako je biti poduzetnik i kako je biti u svijetu rada?

Kako je Siniši biti poduzetnik i kako je biti u svijetu rada?

- Prilično je izazovno kad ste osoba s teškim invaliditetom. Međutim, opet ima neke svoje prednosti, osobito to što čovjek određuje svoje radno vrijeme, ovisno o svom zdravlju, logistici. Kao i svaka osoba s invaliditetom, ovisimo pomoći druge osobe, tako da ima definitivno prednosti. Preporučio bih ljudima koji su, 'ajmo reći, individualnog, slobodnog duha, koji imaju neku kreativnost, neku ideju, da se okrenu takvoj vrsti poslovanja. Mogu se dobiti i određeni poticaji, dodaje Siniša.

Zašto je za osobe s invaliditetom često teško pokretanje posla?

- Možda ljudi nemaju, prije svega, pravu informaciju. Ne znaju gdje bi potražili informacije ili ne znaju možda kojim profilom posla bi se bavili s obzirom na stanje na tržištu. Neka su zanimanja manje tražena. Međutim, postoji naravno danas i Plavi ured, Zavod za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom također, postoje mjesta gdje se ljudi mogu informirati. Izazova ima, naravno, kada ste osoba s invaliditetom, prije svega u kretanju, u prilagodbi radnog i životnog prostora, ali i u ljudima o kojima ovisite, poput osobnih asistenata, ističe Siniša.

Dodaje da nekad nije bilo toliko visoko obrazovanih kadrova, a sad sve više osoba s invaliditetom studira i nastavlja školovanje i obrazovanje.

- Tako da vjerujem da se stvari mijenjaju polako, ali ne dovoljno brzo. Mnogi su ljudi obeshrabreni jer smatraju da će time izgubiti neke povlastice. Sad to više nije slučaj. Nekada ste u takvim situacijama gubili neka socijalna prava. Mislim da su to bili glavni uzroci, smatra Siniša.

Siniša upozorava da unatoč tomu što smo turistička zemlja, nismo i zemlja uključivog, inkluzivnog i pristupačnog turizma.

- Unatoč svim lokalnim, sporadičnim inicijativama, pa čak i nekim stvarima koje Ministarstvo turizma i sporta odnedavno poduzima, tim edukacijama koje se već dvije godine provode, sve to je nedovoljno i sve to nije sustavno. Tako da baviti se pristupačnim turizmom u Hrvatskoj je vrlo težak posao jer ne može se odvijati na nekoj masovnoj razini, na količini koja bi zapravo donijela određeni prinos, određenu dobit.... S druge strane, ako se rade ture po mjeri, onda to zahtijeva izuzetno veliki trud i napor i veliko istraživanje i vremensko trajanje, objašnjava Siniša.

Siniša je puno putovao, pa nas je zanimalo kakav doživljava turizam za osobe s invaliditetom:

- Velike su razlike. Postoje naravno razni pristupi pristupačnom turizmu, negdje je receptivni, negdje samoreceptivni, ali postoje vrlo pozitivni primjeri čak i na kontinentima na kojima to ne bismo očekivali, poput Afrike gdje ima pristupačnih safarija koji se vrlo lako organiziraju. U Južnoj Americi ima vrlo atraktivnih sportova, primjerice zip-line, bungee jumping u kolicima, neke stvari koje ne bi na prvu pale na pamet... Zapravo najteže je organizirati pristupačnu turu u urbanom prostoru. Ima puno zapreka ako urbani prostor nije rađen po načelima univerzalnog dizajna. Ali definitivno bih izdvojio Španjolsku, Portugal, Italiju i Englesku u Europi. Postoje i vrlo pozitivni primjeri u Meksiku, na primjer, gdje se osigurava cijela podrška i skrb gostima koji dolaze, ocijenio je Siniša.

Poduzetnička priča Siniše Kekića podsjeća nas da nikada ne treba odustajati od svojih snova. Uz podršku zajednice i bližnjih osoba osobe s invaliditetom mogu uspješno prolaziti kroz svijet poduzetništva i dati svoj doprinos razvoju hrvatskog gospodarstva.