Specijalna bolnica za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama u Zagrebu, poznatija kao Goljak, osnovana je 1946. godine i već desetljećima pruža sveobuhvatnu skrb djeci s posebnim potrebama.
11.03.2025.
07:00
Autor: Hrvoje Antonio Belamarić/Saša Užarević/V.M./Dobro jutro, Hrvatska/HRT
Specijalna bolnica za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama u Zagrebu, poznatija kao Goljak, osnovana je 1946. godine i već desetljećima pruža sveobuhvatnu skrb djeci s posebnim potrebama.
U toj ustanovi rade mnogobrojni stručnjaci koji s mnogo ljubavi i strpljenja pomažu najmlađima:
- Bolnica je osnovana 28. lipnja 1946. godine. Dakle, 79 godina štitimo djecu. Isprva smo bili osnovani kao zavod za zaštitu djece, odnosno za zbrinjavanje djece stradale u Drugom svjetskom ratu, potom je bio poliomielitis, a evo, zadnjih 40 godina bavimo se neurorizičnom djecom, ističe ravnateljica Specijalne bolnice dr. sc. Ivana Kern.
Tko su sve neurorizična djeca?
- Neurorizična djeca su ona kojima se zapravo nešto dogodilo dok su bili u trbuhu majke, tijekom poroda ili do druge godine nakon poroda. Rizici nisu do dana današnjeg točno definirani. To mogu biti infekcije majke u trudnoći, može biti nekakva trauma, razna stanja... Rizik će biti visok ako je krvarenje kasnije nakon poroda ultrazvukom detektirano 3. i 4. stupnja uz dva pridružena rizična čimbenika, nikad tijekom trudnoće, objašnjava dr. Kern.
Dr. Kern ističe da u bolnici vode brigu o velikom broju djece:
- Nažalost, u arhitektonski neprimjerenim uvjetima, upozorava dr. Kern.
Nedavno je u bolnicu uvedena i tehnološka inovacija - rehabilitacijski robot:
- Ali taj robot ne vrijedi bez ljudskog potencijala. I dalje vidim, uz vrhunsku tehnologiju, ulaganje u ljudski potencijal kao ključnu stvar za razvoj i za izvrsnost Goljaka, napominje dr. Kern.
Što je još važno za budućnost Goljaka?
- Voljela bih da zaista štitimo djecu i dalje. Duboko sam razmišljala o ovome svemu i vodim konstruktivne rasprave sa svim zaposlenicima. Voljela bih da i dalje pružamo zaštitu djeci i okvir da se maksimalno razviju, do maksimuma svojih mogućnosti, zaključila je dr. Kern.
U bolnici rade mnogobrojni fizioterapeuti, radni terapeuti, logopedi, psiholozi i drugi stručnjaci.
- Fizioterapija je jedna terapijska disciplina koja je specifična. Rana intervencija je veoma bitan aspekt u tretmanu djece zato što se oslanjamo na plastičnost mozga i veliku mogućnost učenja novih pokreta ako je došlo do bilo kakvog oštećenja. Dijete nam je u prvom planu. Važna je procjena djeteta, procjena njegovih mogućnosti i stvaranje adekvatnog plana i s obzirom na holistički pristup i individualan pristup načiniti program terapije koji je najadekvatniji za dijete, kaže glavna fizioterapeutkinja bolnice bacc.physioth. Karolina Župetić.
Uz fizioterapiju tu i terapija senzorne integracije i radna terapija.
- Terapija se odvija kroz igru u prostoru koji je standardizirano opremljen i izgledom podsjeća na dječje igralište. Poziva djecu na aktivnost, na istraživanje, na kretanje kroz prostor. Terapija se odvija kroz igru u kojoj dijete aktivno sudjeluje. Igra je terapijski vođena na način da postoji ravnoteža između slobode djeteta i strukture koju daje terapeut, objašnjava voditeljica terapije senzorne integracije bacc. physioth. Vesna Crnković Najdanović.
- Radna terapija pacijenta je usmjerena na zdravstvenu djelatnost koja ima za cilj da osobi omogući što veću samostalnost, funkcionalnost i neovisnost u aktivnostima dnevnog života, a to nam podrazumijeva aktivnosti samozbrinjavanja, produktivnost i slobodno vrijeme, odnosno sve ono što osoba radi tijekom svojih budnih sati. Radimo s različitom populacijom djece i služimo se raznim metodama, tehnikama i pristupima, a naš najvažniji alat kad su u pitanju djeca je didaktička igračka, to je jedina komunikacija zapravo s djetetom, kaže radna teraputkinja bacc. therap. occup. Ines Kovač Pavlic.
Mirjana Ivkić voditeljica je logopedske terapije:
- Uloga logopeda u našoj ustanovi je izuzetno važna zbog samog naziva naše ustanove, što znači da su tu djeca s neurorizičnim i motoričkim faktorima razvoja, što znači da možemo očekivati teškoće s govorom. Uloga logopeda je poticanje komunikacijsko-jezično-govornog razvoja, aktivnosti hranjenja, čitanja, pisanja, računanja, ističe prof. logoped Mirijana Ivkić.
Specijalna bolnica za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama u Zagrebu mjesto je koje pruža nadu djeci s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama. Svaki njihov korak i osmijeh najveća su nagrada svim vrijednim djelatnicima ove bolnice.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora