Tko su bile prve žene zagrebačkih muzeja?

Ususret Međunarodnom danu žena - nesvakidašnja suradnja Etnografskog muzeja, Hrvatskog školskog muzeja, Muzeja za umjetnost i obrt i Arheološkog muzeja u Zagrebu. Otvorena je izložba pod nazivom ''Historija zaborava'', koja otkriva tko su bile prve žene zagrebačkih muzeja. 

Klotilda Cvetišić prva je hrvatska kustosica. Prva je izložila narodne nošnje, 1901. godine, što je Zagorka nazvala senzacijom:

- Osim što je najstarija kustosica u svim muzejima, vidimo da su u drugim muzejima kustosice bile učiteljice. To govori o tomu da su žene kroz tu profesiju morale ulaziti u kompleksnije poslove, istaknula je Anita Zlomislić, ravnateljica Hrvatskog školskog muzeja.

No, žene u muzejima suočavale su se s podcjenjivanjem, uvredama, čak i otkazima; primjerice, pjesnikinja Dora Fanova.

- Ravnatelj ju je otpustio pod vrlo mizoginim izgovorom da nije inteligentna, da se ne može brinuti za sebe, da je mora udaljiti iz svoje blizine, da nije sposobna za vlastiti život, a to je žena koja je diplomirala, doktorirala, napominje dr. sc. Ana Solter, voditeljica projekta ''Historija zaborava'' iz Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Dora Fanova jedna je od 13 muzealki, koje su otvorile profesionalni put nasljednicama, u tada isključivo muškoj profesiji:

- Kustos kao takav nije postojao u zakonu, nego su to bila činovnička mjesta, ali muškarci su imali određeno mjesto - npr. 11, a žene - 7. stupanj, dodaje Solter.

U Muzeju za umjetnost i obrt, koji je u 145 godina imao čak i jednu ravnateljicu, bila je i ostala bolja situacija kad je riječ o rodnoj ravnopravnosti.

- Prva žena službeno zaposlena u muzeju je bila Zlata Sufflay, koja dolazi u muzej 1913. godine, kao učiteljica i stručnjakinja za tekstil, i prva katalogizira Zbirku čipke i izdaje prvi katalog 1907. godine, podsjeća Andrea Klobučar, suautorica izložbe i muzejska savjetnica u Muzeju za umjetnost i obrt.

Arheološki muzej domaćin je ove pionirske suradnje četiriju muzeja.

- Eto, da su se možda 20 godina kasnije rodile, mogle su imati vrlo plodne, istraživačke karijere i znanstvene. Ovo je ustvari izložba o propuštenim prilikama, i društvu koje nije omogućilo mladim talentiranim osobama da ispune puni potencijal, kaže sc. Ivan Radman-Livaja, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Kakva je situacija nakon 100 godina?

- Imamo 9 muškaraca, a imamo 38 zaposlenika. Dominiraju žene, a imamo 14 kustosica i jednog kustosa, ističe dr. sc. Zvjezdana Antoš, ravnateljica Etnografskog muzeja.

Iako zagrebačkim muzejima danas većinom upravljaju žene, ''Historija zaborava'' podsjeća na trnovit put koji mnoge žene prolaze u svojoj karijeri.

Za posjetiteljice je na Dan žena ulaz na izložbu - besplatan.