Koliko sami dajemo prilike za zloupotrebu naše intime?

U zagrebačkoj galeriji „Spot", specijaliziranoj za fotografiju traje izložba Silvestra Kolbasa „Arhiv nepoznatog". Danas, u petak, u 19 sati na istome mjestu održat će se panel diskusija na temu utjecaja GDPR-a na fotografiju, a i šire. Znamo li točno što je to GDPR, zašto je ustanovljen, koliko nas štiti i od čega, a koliko sami dajemo prilike za zloupotrebu naše intime?

O umjetnosti fotografije, ali i etičkim pitanjima, u emisiji Dobro jutro, Hrvatska razgovarali smo autorom izložbe Silvestrom Kolbasom, kustosicom izložbe Tenom Starčević i multimedijalnim umjetnikom Sandrom Đukićem:

Izložba fotografija nosi naslov „Arhiv nepoznatog". Riječ je o fotografijama autoru nepoznatih osoba. 

- Riječ je o fotografijama nepoznatih osoba sa osobnih dokumenata odbačenih pored kontejnera i na smetlištima, autora vodi sakupljački nagon, takve fotografije stavljene u kontekst izlaganja dovode do pitanja o kontroli nad osobnim podacima građana i slobodi umjetničkog izražavanja, objašnjava Silvestar Kolbas.

Večeras u 19 sati u Galeriji Spot u Čanićevoj ulici u Zagrebu održat će se panel diskusiju o utjecaju GDPR-a na fotografiju. Je li javnost uopće dovoljno upoznata s odredbama GDPR-a i kada je ta odredba stupila na snagu i s kojim ciljem?

- Opća EU uredba o zaštiti osobnih podataka ili General Data Protection Regulation stupila na snagu 25. svibnja 2018. dok je prvi Zakon o zaštiti osobnih podataka usvojen još 2003. godine, no postao je nedostatan u digitalnom dobu, jer je pojavom interneta uvelike promijenjena semantika sintagme „javna sfera", odgovara Tena Starčević.

Izložba je nastala iz potrebe kritičkog pogleda na utjecaj GDPR-a na svakodnevni život. Postavlja se pitanje hoće li dosljednom primjenom tih odredbi iščeznuti ulična fotografija, jer će fotografi prije samog čina snimanja trebati tražiti privolu za fotografiranje, a to bi moglo dovesti do onemogućavanja dokumentiranja našega vremena.

Izložba donosi samo djelić pronalazaka Silvestra Kolbasa koji je poznat po svojevrsnoj „fotografskoj arheologiji" - strasti za kopanjem po prošlosti svega što uključuje medij fotografije. Sjećamo se njegove sjajne izložbe o Fotokemici, tvrtki koja je propala, a čije ostatke je prikupio i napravio izložbu u Tehničkom muzeju u Zagrebu i Galeriji Prica u Samoboru.