Turistička oaza na kamenom otoku

Unatoč izazovima otok Pag i ove godine bilježi nove turističke rekorde. Srednjovjekovni grad Pag je, naime, turistička oaza na kamenom otoku nalik površini Mjeseca.

U neizvjesnoj turističkoj sezoni goste nastoji privući svojom tradicionalnom ponudom, ali i nekim novim turističkim adutima.

Koja je tajna uspjeha i što svojim posjetiteljima nude, doznajte u reportaži iz emisije Dobro jutro, Hrvatska:

- Grad Pag je poznat kao jedno prekrasno mediteransko mjesto koje ima svoju dušu. Ono što volimo reći je to da je ovu prekrasnu staru gradsku jezgru utkao Juraj Dalmatinac i s ponosom je čuvamo. Dakle, tu je puno spomenika kulture koji jesu na raspolaganju našim posjetiteljima, ističe direktorica Ureda TZ-a Grada Paga Vesna Karavanić.

Stara gradska jezgra središte je čipkarstva, s tradicijom duljom od 6 stoljeća, po kojoj je otok Pag nadaleko poznat.

- Paška čipka je veoma interesantna, svi se dive. Znamo da se paška čipka šije bez predloška, iz glave i da ni jedna nije ista, svaka je unikat za sebe, napominje paška čipkarica Ivanka Benzija.

Čipka je razlog posjeta gradu Pagu mnogih stranaca, ali i domaćih gostiju.

- Došla sam vidjeti otok, a znam da je Pag prepoznatljiv po čipki. Zanimljiva mi je ta unikatnost ti precizni sitni detalji koji se ručno izrađuju, komentira Lucija Matković iz Splita.

Osim po čipki, Pag je u svijetu sve više prepoznat i kao kvalitetna destinacija za kušanje sira.

- Često nas pitaju koja je tajna paškoga sira, Tajna je u otoku Pagu. Paški sir sadrži esenciju otoka Paga u sebi. Taj njegov škrti kamenjar s vegetacijom koja je vrlo oskudna a opet jako posebna. Puna aromatičnog bilja i posolice koju raznosi bura tijekom zime, objašnjava proizvođačica sira Martina Pernar Škunca.

Naša sugovornica dodaje da paška ovca jede travu s paških pašnjaka i to je ono što njeno mlijeko, a time i sir čini posebnim u svakom smislu.

- Svaki turist želi barem mali komadić sira ponijeti sa sobom i to je ono što nas jako veseli. Tako da eto paški sir i ta tradicija naša koju imamo što se tiče kulture i sirarstva je zapravo dobitna kombinacija, zaključuje Martina Pernar Škunca.

Paški sir ne bi bio to što jest bez čiste paške morske soli koja se stoljećima čuvala u kamenim skladištima nedaleko od središta grada.

- Skladišta soli su građena od kamena gradskih zidina. Kao što danas je epidemija korone, u 18. stoljeću je vladala u Pagu kolera. Tada je došlo naređenje od Beča da se ruše gradske zidine. Kada su porušili zidine onda je bio veći protok zraka i normalno da je nestalo epidemije, priča Jure Pastorčić iz Muzeja soli.

Muzej soli danas se nalazi upravo u spomenutim skladištima:

- Od eksponata se mogu vidjeti alati koji su se nekada upotrebljavali do 1980. godine: drvene kariole koje su se nekada upotrebljavale, eto ostalo je još nešto tih starih alata, dodaje Pastorčić.

Ni danas se proces proizvodnje soli ovdje u Pagu nije mnogo promijenio.

- Tri su zapravo osnovna razloga zašto je solana ovdje. Jedan razlog je jako puno sunčanih dana, drugi razlog je jako puno vjetra i treći razlog je visoka kvaliteta morske vode u paškom zaljevu. Tako da je i kvaliteta paške soli, na koju smo mi jako ponosni, zapravo uvjetovana tom visokom kakvoćom morske vode, kaže direktor proizvodnje soli u Solani Pag Damir Kovačević.

Uz stogodišnje bazene soli, ove se godine prvi put u bazenu nedaleko od središta grada, u sklopu promotivne akcije ronjenja, moglo besplatno i zaroniti.

- Izuzetno smo zadovoljni odazivom građana, turista, posebno djece koja su se odazvala u velikom broju kako bi zaronili u našem bazenu, otkriva voditeljica projekta promocije ronjenja Andreja Vedrina.

Da je ronjenje korisno za turizam i za lokalnu zajednicu, osim kroz ekološku akciju čišćenja gradske lučice, vidjelo se i u brzoj akciji vađenja iznenadno potonule brodice.

S akcije spašavanja vratimo se turizmu u kojemu Pag uspješno hvata korak s novim trendovima.

- Mi smo se morali prilagoditi ovoj novoj epidemiološkoj situaciji. Ne možemo održavati naše manifestacije koje okupljaju veliki broj posjetitelja stoga smo se bazirali na još jedan dobar resurs a to je ovaj prekrasni otok, ovaj prekrasni kamen, ističe direktorica TZ-a Karavanić.

Dodaje da su za otok, koji nazivaju i Mjesečevim otokom, počeli smo razvijati projekt Pag outdoor.

- Riječ je o pet sportskih aktivnosti u kojima TZ osigurava svojim posjetiteljima besplatno vođenje različitim aktivnostima kao što su hiking, biciklizam, kajaking, sup, nordijsko hodanje. I za sada se to pokazalo kao pun pogodak, smatra Karavanić.

Oni koji nisu skloni brdskom bicikliranju već na godišnjem odmoru radije biraju šetnju, ovdje na Pagu neće ostati zakinuti za epske vizure kamena i mora.

- Na ovome području Ledenika, prekrasnom jednom području na otoku Pagu napravljene su ove godine nove staze, staza Zaton i staza Mikula. One su lagane, nisu teške, dostupne su svakom hodaču i svakom planinaru, svakom izletniku. Tako da preporučujemo svima da dođu da pogledaju i da dožive ovaj prekrasan mediteranski krajolik, kaže vodič Alan Crljenko.

Uloženi trud, nove ideje i nova ponuda isplatili su se pa u Pagu ove sezone zadovoljno trljaju ruke.

- Što se tiče turističke sezone jako smo zadovoljni jer u odnosu na 2019. godinu kada je bila rekordna godina, mi ove godine ostvarujemo 94% posjećenosti u odnosu na 2019. A najave dalje su jako dobre, ne samo jako dobre, nego i odlične, otkriva gradonačelnik Paga Ante Fabijanić.

Sudeći po gužvi na uskim kamenim paškim ulicama, kombinacija tradicionalne i nove sportske ponude očito je u ovoj turističkoj sezoni posjetiteljima postala neodoljiva .