09:58 / 05.02.2021.

Autor: Vijesti iz kulture/Hina/HRT

Nagrada Fric Marku Greguru za roman ‘Vošicki’

Marko Gregur

Marko Gregur

Foto: Josip Regović / PIXSELL

Nagrada Fric 2019./2020. dodijeljena je u četvrtak Marku Greguru za roman ‘Vošicki’ - romansiranu biografiju Vinka Vošickog, izdavača-entuzijasta i 'vjernika' knjige koji je 20-tih godina 20. stoljeća prijateljevao s Miroslavom Krležom, po čijem pak nadimku Fric nagrada i nosi ime. Vošicki je, među ostalim, bio poznat po objavljivanju Krležinih i Cesarčevih djela.


Svečana dodjela nagrade priređena je u četvrtak navečer u Hrvatskome narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu i u skladu s epidemiološkim preporukama s ograničenim brojem gostiju, među kojima je bio i hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Dodjela je prenošena na Facebooku, a zabilježila ju je i ekipa Vijesti iz kulture:

Krleža se nakon gotovo stotinu godina jednog odnosa koji je imao uspone i padove vraća u Koprivnicu.

Marko Gregur

- Vošicki je bio u ratu, ženio se i razvodio nekoliko puta. Bio je zanimljiv lik, ali običan čovjek. I to je ono što je izdiglo ovaj roman kao romansiranu biografiju jednog običnog čovjeka koji na kraju nije nimalo običan i nimalo mali, koji je proživio sve moguće povijesne i ideološke vjetrometine, rekla je predsjednica žirija Biljana Romić.


Laureat Marko Gregur izjavio je, pak, da je stvarno postojala suradnja između Vošickog i Krleže.


- Za mene na jedan intiman način priča je ovom nagradom dodatno zaokružena. I Krleža se nakon gotovo stotinu godina jednog odnosa koji je imao uspone i padove vraća u Koprivnicu, smatra Gregur.


Nagrada Fric dodjeluje se za najbolji premijerni naslov fikcijske proze. Uz roman ‘Vošicki’ Marka Gregura, koji je objavio nakladnik Hena com, u uži izbor za nagradu u razdoblju od 30. lipnja 2019. do 1. srpnja 2020. ušli su i naslovi - ‘Što na podu spavaš’ Darka Cvijetića (Buybook), ‘Meho’ Almina Kaplana (V.B.Z.), ‘Odlazak’ Andreja Nikolaidisa (Buybook), ‘Mladenka kostonoga’ Želimira Periša (OceanMore) i ‘Plivač’ Ivice Prtenjače (V.B.Z.).

Nagrada Fric

Nagrada Fric

Foto: Vijesti iz kulture / HRT

Nagrada Fric prestižno je 75 tisuća kuna vrijedno priznanje koje dodjeljuje tjednik ‘Express’, a laureatu je pripala, u referenci na Miroslava Krležu kao žiroskopa svojega vremena, i skulptura savršeno balansiranoga žiroskopa koji se, jednom pokrenut, može vrtjeti zauvijek i čiji dizajn potpisuje kolektiv Đ 24.


Sve naslove kratko su prije objavljivanja laureta predstavili povjesničar Hrvoje Klasić, predsjednica prosudbenoga žirija, novinarka i urednica na HR3 Biljana Romić, te književna kritičarka Jagna Pogačnik.

Dodjela nagrade Fric

Dodjela nagrade Fric

Foto: Josip Regović / PIXSELL

Književni spomenik zaboravljenom Vošickom


Laureat Gregur posvjedočio je kako će ovaj trenutak sigurno pamtiti i zbog činjenice da je nagrađen za roman koji je književni spomenik nepravedno zaboravljenom Vošickom.


Također, smatra kako se zbog ove nagrade koja nosi ime po nadimku Miroslava Krleže, taj veliki književnik 'vraća' u Koprivnicu u kojoj mu je suradnik bio češki doseljenik Vinko Vošicki koji se u Koprivnicu doselio 1909. godine neposredno nakon Obznane, kada se to nitko drugi nije usudio Vošicki je, podsjetio je Gregur, objavljivao Krležina djela, a bio je šire poznat po objavljivanu romana Karla Maya za što je imao licencu.

Roman 'Vošicki'

Roman 'Vošicki'

Foto: Vijesti iz kulture / HRT

Biljana Romić je pak u obazloženju nagrade, među ostalim, rekla da roman ‘Vošicki’ ne opisuje samo činjenične povijesne okolnosti u kojima se zbivao jedan mogući život nego ispisuje metaforu svih naših malih života na krivulji društvenih i povijesnih sukoba koji nas potresaju do srži, ruše kuće naših želja, nakana i ideala, čvrsto nude rezignaciju kao tlo, a knjigu kako materijalni i fikcionalni spas.


Uz napomenu kako u podnaslovu romana piše kako je ovo roman o nama kakvi smo bili, Romić je dodala kako je to možda i roman o nama kakvi jesmo i bit ćemo, a poanta romana je da umjetnost jedino preživljava i nadživljuje, otvara one prostore slobode koje je Vošickome zbilja uskratila.


- Ovaj roman tom je prostoru slobode suvereni prinos, ocijenila je Romić i zaključila omiljenim pozdravom Vošickoga - ‘Got do kristi Kunst’ - ‘Bog uskrisi umjetnost’.


Knjižara Vošicki

Knjižara Vošicki

Foto: Vijesti iz kulture / HRT

Poziv na čitanje, razumijevanje i odgoj


 Predsjednik Milanović čestitao je laueatu uz primjedbu kako je, kao i u slučaju romana ‘Goli i mrtvi’ Normana Mailera, zbunjen da tako mladi ljudi mogu napisati tako ozbiljna djela. Rekao je kako će knjigu svakako pročitati i poručio da bi htio da ljudi čitaju knjigu i pokušaju ju shvatiti jer nam, smatra, to svima čini dobro.


Podsjetio je na nekada uglednu Ninovu književnu nagradu koja se dodjeljivala u bivšoj SFRJ, a dobivali su ju i hrvatski književnici. S tim u vezi, spomenuo je knjigu srbijanskoga pisca i kritičara Slobodana Selenića ‘Prijatelji s Kosančićevog venca 7’ rekavši kako bi htio da Gregurova knjiga doživi sudbinu te Selenićeve knjige jer, objasnio je Milanović, nakon što Selenić za tu knjigu dobio Ninovu nagradu 1981., ona je iduće godina bila najposuđivanija knjiga iz knjižnica u Srbiji.


- To je bilo fascinanto sve dok čovjek ne otvori tu knjigu i krene ju čitati, a tada sam bio mladić, i shvati da recepcijsku moć tako elitne literature ima jako malo ljudi, rekao je Milanović.


Marko Gregur i predsjednik Zoran Milanović

Marko Gregur i predsjednik Zoran Milanović

Foto: Josip Regovic / PIXSELL

Marko Gregur (Koprivnica, 1982.) završio je stručni studij poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, preddiplomski studij odnosa s javnošću i medija na Visokoj školi za odnose s javnošću i studij medija Kairos (VERN) te specijalistički diplomski studij međunarodnih odnosa i diplomacije na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld.


Dobitnik je više nagrada među kojima su: nagrada ‘Ivan vitez Trnski’, ‘Ulaznica’ te nagrada ‘Prozak’ za najbolji prozni rukopis autora do 35 godina starosti. Među ostalim, objavio je i romane ‘Kak je zgorel presvetli Trombetassicz’ (Hena com, 2018.) i ‘Mogla bi se zvati Leda’ (Hena com, 2018.), a pokretač je festivala ‘Alpe Jadran Festival mladih pisaca’.


Dosadašnji dobitnici Nagrade Fric su romani ‘Sjećanje šume’ Damira Karakaša, ‘Crvena voda’ Jurice Pavičića i ‘Schindlerov lift’ Darka Cvijetića.

Poslušajte razgovor s Markom Gregurom emitiran u ciklusu Moj izbor na Trećem programu Hrvatskoga radija 17. siječnja ove godine.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!