Domagoj Zlatar iz Gole prvi je uzgajivač koza u svom kraju

Na sjeveru zemlje, Prekodravlju je puno velikih farmi krava i junadi. Ondje je zemlja na cijeni, nema je puno jer je omeđena Dravom i mađarskom granicom. U Prekodravlju, vidjet ćete, na mala vrata kucaju i neki novi stočari, mladi ljudi s naslijeđenim ili kupljenim gospodarstvima. Tako se nakon školovanja i rada u Zagrebu u svoj rodni kraj vratio i agronom Domagoj Zlatar. U Goli je otvorio prvu farmu koza.

Domagoj Zlatar odrastao je na selu, na poljoprivrednom gospodarstvu u Goli. Njegovi roditelji bave se stočarstvom, proizvodnjom kravljeg mlijeka.

Odredilo je to i njegovu budućnost, nakon srednjoškolskog i visokog obrazovanja u Križevcima, na Agronomskom fakultetu u Zagrebu stekao je diplomu magistra.

- Tamo sam upoznao svoju suprugu koja je također magistra agronomije, nekih pet godina smo čak živjeli i radili u Zagrebu, tamo nam se rodio prvi sin i onda smo odlučili ipak vratiti se na selo, rekao je Domagoj.

Kupili su kuću uz koju je bila farma, pa su već dva mjeseca nakon useljenja, i na farmu stigli novi stanovnici. Potpuno novi, jer u Goli je to prva farma koza.  

- To je pasmina francuska alpina, sve je u čistokrvom uzgoju. Prvo matično stado od 55 jarica smo nabavili prije šest godina, Pasmina možda ne daje najviše mlijeka, ali je dosta zdrava, za početnike dosta dobra pasmina, iako ja sam zadovoljan s mliječnošću svojih grla, ustvrdio je.

Danas je na farmi 160-ak odraslih koza. Za nekoliko dana počinje jarenje, pa će na farmi uskoro biti i dva puta više grla nego sada. Kad pomladak poraste, najkasnije za dva mjeseca počinje nova, puna laktacija i ovo izmuzište bit će puno koza, a laktofriz pun kozjega mlijeka.

- Mi smo sa 128 muznih koza prošle godine proizveli 107 tisuća litara mlijeka što nam je uz količinu koju je jarad pomuzla to je oko 900 litara po kozi, ja sam s tom proizvodnjom zadovoljan, dodao je Domagoj.

Kozarstvo je zahtjevan posao

Kozarstvo je zahtjevno, treba mnogo toga znati kako bi životinje bile zdrave, voditi brigu o pomlatku da bude kvalitetan. Baš kao što su koze, kaže Domagoj, inteligentne, temeljite i precizne, tako treba i farmu voditi. 

- Otkup je osiguran tu nema nekih problema, a što se tiče same cijene, ona se na razini Hrvatske kreće oko 75 eurocenti, sama cijena varira o parametrima, moramo težiti prema većim cijenama jer cijene inputa su svake godine sve veće, pojasnio je.

Iako si je sam izmuzište uredio da bude što lakše raditi na farmi, fizički je rad i dalje potreban. Za manje fizičkog rada nužna su nova ulaganja, možda i nova farma, ali to su za sada samo razmišljanja i planovi. Iako mu je samo 35 godina, Domagoj više nije u kategoriji mladih poljoprivrednika, ne može iskoristiti ni mjere jer farmu ima više od pet godina. I on je u početku dobio 50 tisuća eura.

- To je bio jako dobar vjetar u leđa i kasnije smo aplicirali za nabavku opreme za zbrinjavanje stajskog gnojiva, zadnje smo solarnu elektranu od 10 kW stavili na farmu i malo po malo neke strojeve, ali za farmu nismo koristili fondove, jer je sve bilo adaptacija, a to nije bio prihvatljiv trošak, dodao je.

Država nudi pomoć mladim stočarima

Ako ova priča iz Gole potakne nekog mladog poljoprivrednika da pokrene vlastitu farmu, može se od 24. veljače do 4. travnja javiti na natječaj za provedbu intervencije mjera 75.01. - Uspostava mladih poljoprivrednika. Ukupni iznos raspoloživih sredstava je 50 milijuna eura, a intenzitet javne potpore iznosi 100% ukupno prihvatljivih troškova. Visina javne potpore je 75.000 eura. 

- Ovaj natječaj ima sprecifičnost da je propisana ekonomska veličina da bi se mladi poljoprivrednici javili na natječaj, ekonomska veličina između 10 i 100 tisuća eura, propisana je i njihova edukacija, potrebno je da mladi poljoprivrednik ima srednju naobrazbu poljoprivrenog, veterinarskog ili prehrambeno tehnološkog smjera, pojasnila je Tatjana Martinović, voditeljica Područne službe za stručnu podršku Koprivnica.

Poljoprivrednicima koji nisu u kategoriji mladih osiguran je novac za razvojne mjere.

- Da svaki čovjek vidi s obzirom na svoju situaciju na svojem gospodarstvu vidi što njemu treba, sad su u pripremi određene mjere za diversifikaciju, neki poljoprivrednici se odlučuju u tom pravcu ići, recimo ovdje je mlijeko, neki poljoprivrednici se odlučuju da svoje gospodarstvo razvijaju prema kozjem siru ili nešto slično, dodala je Martinović.

I o tome Domagoj razmišlja. Ima vremena, 35 mu je godina, trojica sinova su mu u dječjem vrtiću u Goli, a supruga se nedavno zaposlila u struci. 

- Ovo je stvarno lijep primjer i bilo bi nam drago svima skupa da je što više takvih primjera mladih poljoprivrednika jer jedan od ciljeva i je generacijska obnova sela i dapače ovdje je primjer visoko obrazovanih ljudi, zaključila je Martinović.

Posao na farmi s kozama nije lak, mnogo se radi, ali ipak ljepše je nego u velikom gradu. Pa imate li hrabrosti, odvažite se, krenite i vi Domagojevim stopama.