Teo Šantić jedini u Hrvatskoj izrađuje ulje od divljih maslina

14.07.2022.

07:03

Autor: Marija Dujmić/Regionalni dnevnik/IMS/I.Z./HRT

Teo Šanti jedini izrađuje ulje od divljih maslina

Teo Šanti jedini izrađuje ulje od divljih maslina

Foto: Regionalni dnevnik / HRT

Divlje masline u dalmatinskom kršu rastu stoljećima i nije to ništa neobično, no njihov uzgoj i prerada novost je u hrvatskom maslinarstvu. Čisteći stoljećima zapušten maslinik na otoku Braču, Teo Šantić pronašao je divlje masline. Odlučio se njima intenzivnije pozabaviti, pa za sada jedini izrađuje ulje od tih maslina.

Priča o divljim maslinama kod nas je praktički bila zaboravljena, no znanstvenici, stručnjaci i maslinari entuzijasti vraćaju je u sadašnjost. A što je zapravo divlja maslina.

- Divlja maslina je svaka maslina nastala iz sjemenke, dakle generativnim razmnožavanjem. Unutar cijele populacije divljih maslina razlikujemo dvije podskupine, jedna su izvorne prave divlje masline, koje je jako teško pronaći , jer se nalaze daleko od kultiviranih. Druga je varijanta tzv. sjemenjaci, dakle, masline koje su isto nastale iz sjemenke ali su produkt najčešće križanja kultiviranih i divljih, naglasila je dr. sc. Tatjana Klepo, Hapih.

Teo je u duši inovator i htio je imati nešto drugačije. Stoga je prije desetak godina odlučio obnoviti divlje masline, pa ih sada ima sedamdesetak.

- Radim već deset godina ulje i svake godine je sve bolje i bolje, i prošlu i pretprošlu godinu, kada sam imao najbolju moguću opciju tog ulja, dobio sam zlatnu medalju, poručio je Teo Šantić, Postira.

Teško je reći koja je glavna razlika između divljih i kultiviranih maslina. No struka ih razlikuje po listovima koji su maleni, tankim i bodljikavim granama te po plodu koji je sitan i ima vrlo malo pulpe iz koje se cijedi ulje. 


- Zbog toga i nisu tu u uzgoju, jer nemaju veliku količinu ulja u maslinama, negdje otprilike od pet do sedam posto se može dobiti prosječno, dodao je Šantić.

Ulje divljih maslina nešto je sasvim novo i drugačije. Ukusno je, malo trpko, ali iznimno kvalitetno. Unatoč tomu što su bile zaboravljene na zapuštenim površinama i što su se u program oplemenjivanja uključile tek prije desetak godina, one imaju svoju važnost.

- One su nam kao rezervoar gena za otpornost, otpornost na sušu, otpornost gena na bolesti, koje su već prisutne i one koje će tek doći, otpornost na štetnike, na cijeli niz faktora koji nas mogu ili nas već jesu zahvatili u procesu proizvodnje, kazala je Klepo.

Zanimljivo je da je svaka divlja maslina drugačija i pri obradi svakoj treba prići zasebno. A čišćenjem zapuštenih i zaboravljenih površina, samo na otoku Braču moglo bi ih se naći na tisuće. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!