Posebno je svečano ovaj tjedan u Korčuli, gdje se na poseban način obilježava Vela Setemana u kojoj tri korčulanske bratovštine kroz procesije i liturgijske obrede, zajedno s vjernicima dočekuju najveći kršćanski blagdan. Vela setemana lani je uvrštena u Registar kulturnih dobara, a na ovogodišnjoj poštanskoj markici nalazi se upravo korčulanska procesija.
U svitanje - dok se Korčula budi u tišini Vele srijede - starim gradskim ulicama kreće zavjetna procesija svetom Liberanu.
- Uspostavljena je od 1667. kada je bio veliki potres u Dubrovniku, kad je Dubrovnik porušen. Taj se potres osjetio i u Korčuli, ali Bogu hvala ništa bitno nije nastradalo i tadašnji biskup korčulanski ustanovio je ovu procesiju na Veliku srijedu, ispričao je Mihovil Depolo, gaštald bratovštine Svih Svetih.
Ni jak vjetar ni nekoliko kilometara koje trebaju prijeći, vjernicima nisu problem.
- Jutros je bilo nešto predivno, prvenstveno zbog toga što je bilo krcato mladosti, jako puno mladih, opisala je događaj mještanka Gordana Bissako.
- Sam taj osjećaj da ste u Velikom tjednu i da se bliži najveći blagdan za kršćane, daje jedan osjećaj ljubavi, tvrdi bratim Lovre Risteski.
Tri korčulanske bratovštine, od kojih je najstarija aktivna više od sedam stoljeća, na poseban način obilježavaju Veliki tjedan.
- Svaki dan imamo obrede, svaki dan imamo svoje obveze koje moramo obaviti u bratovštini ili katedrali i to je tradicija i ono nešto za što pravi Korčulanin živi, za Velu setemanu, poručio je Andrija Fabris, gaštald bratovštine Svetoga Roka.
- Ovdje se može primijetiti da znaju, da vjeruju, da žive, što u svojim bratovštinama, što u svojim obiteljima, onu vjeru kojoj pripadaju, istaknuo je župnik don Josip Mudri.
Odjevene u tonige - bratimska odijela, s torcima - svijećama u rukama, stoljećima su simbol Vele setemane.
- To su neke žrtve, neki zavjeti, neke naše molitve. Danas je ova procesija bila u 6 sati, ali nije najgora, ona „priko gora“ u Velu subotu kada idemo za Božjim grebon je u 4 sata ujutro, objasnio je Frano Botica, gaštald bratovštine Gospe od utjehe – Pojasa.
- Ide se po šumskim putevima i po svim crkvicama u gradu. Dosta dugo traje i pjevaju se stari napjevi na jednom arhaičnom jeziku, ali nama još uvijek razumljivom, pojasnio je Depolo.
- Osjećamo se ponosno jer su to naši djedovi radili, a mi želimo prenijeti na mlađe naraštaje, naglasio je bratim Nedjeljko Poša.
Uz dugo čuvane običaje, nošeni tradicijom i vjerom - Korčulani će i ovaj Uskrs dočekati u zajedništvu.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!