07:59 / 04.06.2021.

Autor: Puls/IMS/HTV/Sanja Pražen/E.P.C.

PULS: Karika koja nestaje

Košnice

Košnice

Foto: Puls/IMS/HTV / HRT

Da nema oprašivača, bili bismo gladni i ukoliko ta karika nestane, neće samo voćke biti neoplođene nego cijeli niz samoniklih biljaka, uz koje ide cijeli niz kukaca, ptica, niz drugih životinja. To je karika koja je od sudbonosne važnosti za cijeli život na Zemlji. Tim riječima iskusni pčelar iz ove priče upozorava na probleme kojima je opstanku pčelinjih zajednica zaprijetio čovjek svojom bezobzirnošću. Dugogodišnji pčelari govore da je posljednjih godina jako loše, ali nikada kao ove godine - da se svibnju mora hraniti pčele i da je pitanje hoće li pčele opstati do zime.

Na oglednom Urbanom pčelinjaku Udruga za kreativni socijalni rad Zagreb u suradnji s Gradskim uredom za branitelje provodi tečaj pčelarstva za hrvtatske branitelje i članove njihovih obiteli. Dosad su četiri generacije polaznika već prošle tečaj. U posljednje je vrijeme, kaže Oliver Novosel iz Udruge, zbog lošeg vremena došlo do zastoja u unosu, nektra je malo. 


Vidjet ćemo što nam donosi lipanj, nakon ne baš toplog svibnja. 


Pčele se ne mogu žaliti, ali klimatske promjene osjećaju i više od nas. Opstanak im je ugrožen. Rani dolazak proljeća, a onda nagli povratak hladnoće ostavili su pčele bez hrane. Kad tomu dodamo utjecaj pesticida i bolesti, glavno je pitanje - kako ih spasiti.


I Robert Duvančić je branitelj kojeg su aktivisti Udruge za kreativni socijalni rad prije nekoliko godina naučili pčelariti. Nakon nekoliko godina prakse na tuđim pčelinjacima, lani je odlučio. Nabavio je prvih 30-ak košnica i pripremio ih za zimovanje. A onda je napokon stiglo proljeće.


- Očekivao sam prvo vrcanje u voćnoj paši, jer u ovom kraju ima jako puno divljih voćaka. Taman je zamedilo, i onda je sve stalo. Nadao sam se da ću za sebe vrcati višak, međutim, one nisu ni za sebe donesle, rekao je. 


Nekoliko uzastopnnih toplih dana probudilo je prirodu i košnice. Prerano. Uslijedili su hladni dani, mrazovi i temperature koje su se u sjevernoj hrvatskoj spuštale i do 10 stupnjeva ispod nule. Probuđene pčele ubrzano su počele trošiti hranu, a sve što se od biljaka probudilo smrzlo je.


- Netko će reći da je tu pčelar trebao prije reagirati. Je, trebao je, samo lako je biti poslije bitke general. Sad je došlo do toga da ih treba hraniti, kaže Robert. Dodaje, zajednica će propasti ako sad ne dobije hranu, a ima pčelara kojima su zajednice već propale.


Bagremovog meda uopće nema 


U normalnim je godinama poznato za bagrem, kaže, da je bilo 50-60 kg meda po košnici.


- Sad si sretan ako je 20 kila. To je godinama činjenica koje su pčelari svjesni, a sad je došlo do toga da ga uopće nema. Već par godina ga uopće nema, kaže Robert.


Zašto pčele nestaju


Damir Rogulja pčelarstvom se bavi više od 40 godina. Dobro poznaje  probleme s kojima su se pčelari susretali, no i sam je prije desetak godina ostao bez većeg dijela košnica.


- Prilično me mučilo zašto sam ja ostajao bez pčela. Prvi put kada sam ostao utvrdio sam da su nestale zbog , neonikotinoida, kazao je. 


Objasnio je da se u okolici sijao kukuruz i kad su mu pčele stradale našao je vreće sjemena na kojima je pisalo da je tretirano s pripravakom na bazi neonikotinoida.


- Prije 20-ak godina počeli smo shvaćati da su neki pesticidi izuzetno pogubni za pčele, ali tada još nismo bili svjesni promjene života u košnici koji je počeo nastupati s polaganim dizanjem temperature, s ekstremnim klimatskim oscilacijama koje su pogodovale razvoju brojnih patogena pa i nozeme cerane, kaže ovaj vrsni poznavatelj pčela i pčelarstva. 


Dobra pčelarska praksa nalagala je pčelarima da skrbe o zdravlju svojih pčela. Varoa, grinja koja napada pčele obavezno se tretira na pčelinjacima prije zimovanja, kao i nozema apis, gljivična bolest koja kod pčele uzrokuje proljev. No, kako se posljednjih godina klima mijenja a prosječne temperature zraka na cijeloj sjevernoj hemisferi rastu, nestala je nozema apis čijem razvoju pogoduju niže temperature, pojavila se mnogo opakija, nosema ceranae.

Nosema ceranae - pogubna bolest bez simptoma 


- Bez obzira na morfološku sličnost uzročnika, riječ je o bolesti koja ne pokazuje specifične simptome. Znači, pčelar često ne može vidjeti da se sa zajednicom nešto dešava do pred sam kraj, kada dođe do situacije da u zajednici ima puno manje odraslih pčela. Onda je vrlo teško vratiti ih u nekakvo normalno fiziološko stanje, da pčela bude proizvodna i ona propada u vrlo kratkom periodu, objasnila je prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.


- Nosema ceranae djeluje tako da pčelama uništi probavni trakt i one nisu u stanju probaviti hranu koju uzimaju. One ne balegaju po košnici jer nemaju proljev, jednostavno oslabe. Otiđu u prirodu i ne vrate se u košnice jer više nemaju snage. Tako pomalo ostane prazna košnica, opisuje Damir Rogulja svoje ružno iskustvo s ovom pogubnom bolesti. 

Opaki i nevidljivi ubojica prije dvije godine odnio je Damiru 40 košnica. A onda se priklonio projektu zagrebačkog Veterinarskog fakuteta koji je u svom Zavodu za pčelarstvo prvi na svijetu istražio utjecaj tzv. 


Korisne bakterije kojima Damir već dvije godine tretira svoje pčele pokazale su se odličnim za podizanje otpornosti u pčelinjacima.


- Naš je zaključak bio da jedan takav dodatak prehrani može pomoći pčelaru da zajednice budu jače i da se lakše same mogu izboriti i s nozemom ceranom, a vjerojatno i s nizom drugih sekundarnih bolesti, rekla je prof. dr. Tlak Gajger.


Studenti veterine ustroj pčelinje zajednice upoznaju na jednom od pčelinjaka obitelji Antolčić. I oni su ove godine imali gubitaka zbog loših vremenskih uvjeta, posao im spašavaju ostali proizvodi koje pčela daje a mi ljudi koristimo za podizanje vlastitog imuniteta.


- Osim meda, pčela proizvodi vosak, pelud, propolis, matičnu mliječ i pčelinji otrov - to je šest proizvoda, podsjeća Marica Antolčić. 


- Tako malo, a tako korisno stvorenje. Suočeno s mrežom problema koju smo velikim dijelom ispleli mi ljudi svojim bahatim stavom prema prirodi. Shvaćamo li uopće da si režemo granu na kojoj sjedimo?

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!