09:53 / 12.02.2021.

Autor: Hina/afp

Zaboravljen u domovini, Alan Ford ima kultni status u bivšoj Jugoslaviji

Proslava 50. godišnjice Alana Forda, Dubrovnik, 2019.

Proslava 50. godišnjice Alana Forda, Dubrovnik, 2019.

Foto: Grgo Jelavic / PIXSELL

Alan Ford, talijanski strip s kraja 1960-ih godina o nesretnim tajnim agentima koji se bore protiv niza bizarnih zlikovaca, uključujući jednog koji krade siromašnima da bi dao bogatima, zamišljen je kao satira. 

Poklonicima diljem nekadašnje Jugoslavije, crna komedija s mnogobrojnim lupežima i varalicama činila se kao točan opis njihove svakodnevice. Stvoren prije pola stoljeća iz pera talijanskih majstora stripa Lucciana Secchija i Roberta Raviole, poznatih po umjetničkim imenima Max Bunker i Magnus, Alan Ford ima kultni status na Balkanu.


Radnja je smještena u New Yorku i nudi razne kritike na pojedine aspekte američkog društva poput nesmiljena kapitalizma ili rasizma. Međutim, strip nikad nije preveden na engleski i nije uspio dosegnuti globalnu pozornicu.


U Italiji je njegova popularnost brzo izblijedjela, ali u tadašnjoj Jugoslaviji je bio instant hit čiji se utjecaj proširio pop kulturom i izdržao test vremena pa se nova izdanja redovno tiskaju. 


Jedan od najčitanijih stripova na ovom području dobio svoju izložbu i u Rijeci u povodu 50. obljetnice prvog hrvatskog izdanja, postavljenu u u listopadu 2020. godine:

 Antijunaci


 U beogradskom Muzeju Jugoslavije upravo traje izložba posvećena originalnim crtežima i rijetkim izdanjima Alana Forda, koja je lani kratko gostovala i u Rijeci. Autor je Slovenac Rok Glavan.


- Vrlo je rijetko da strani kulturni proizvod postaje neodvojivi dio kulturnog nasljeđa zemlje primateljice, kazao je Lazar Džamić, autor knjige o uspjehu Alana Forda u Jugoslaviji.


Priča je to o skupini tajnih agenata, osobenjaka, kojima je sjedište zamaskirano u cvjećarnicu. Na čelu grupe antijunaka vječni je 'mudrac' vezan za invalidska kolica, poznat po imenu Broj Jedan. Njegov je zamjenik Debeli Šef, a uz naslovnog Alana Forda, članovi su hipohondar Jeremija, 'inženjer' Grunf, britanski plemić i kleptoman Sir Oliver i živčani Bob Rock.


Džamić u svojoj knjizi "Cvjećarnica u kući cveća" objašnjava da je Alan Ford naišao na plodno tlo u Jugoslaviji jer ondje nadrealizam "nije umjetnička forma nego način života".


- Čitatelji koji se u stvarnosti morali nositi s beskonačnom birokracijom i raširenom korupcijom prepoznali su dio svoga društva u satiri Alana Forda. Nama je to prirodna forma društvene organizacije, rekao je Džamić.


Pogledajte snimku razgovora koji je na svojoj Facebook stranici objavio Muzej Jugoslavija:

Brixy


Ključni faktor za uspjeh Alana Forda na Balkanu snalažljiv je prijevod Nenada i Davora Brixyja, oca i sina koji su uspjeli prenijeti osebujan milanski humor na hrvatski i stvoriti novi oblik slenga.


Davor Brixy kaže da su ih jugoslavenske komunističke vlasti prisilile da promijene neke crteže kako bi uklonili osjetljive političke reference poput svastika na nacističkim uniformama.


- U tekstove nismo imali intervencija jer je autorov stil vrijeđanja političara, vojske i policije bilo vrlo suptilan, rekao je.


Max Bunker, jedan od autora stripa, zna za slavu Alana Forda u ovom kutku Europe: Moram reći da su ljudi iz BiH, Hrvatske, Srbije, cijele bivše Jugoslavije, vrlo inteligentni jer su vrlo brzo shvatili i prihvatili moj humor, izjavio je Bunker za  Al Jazeeru prije nekoliko godina.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!