Na samom kraju Plominskog zaljeva podno Plominske gore, smjestila se Plomin Luka. O tom važnom strateškom i prometnom pravcu, prema nekim istraživanjima, pisao je i grčki zemljopisac Artemidor još potkraj drugog stoljeća prije Krista.
12.03.2025.
07:00
Autor: Anita Bartolović/A.D./MORE/HRT
Na samom kraju Plominskog zaljeva podno Plominske gore, smjestila se Plomin Luka. O tom važnom strateškom i prometnom pravcu, prema nekim istraživanjima, pisao je i grčki zemljopisac Artemidor još potkraj drugog stoljeća prije Krista.
- Još od rimskog doba kroz cijeli srednji vijek tu je bila luka, a procvat veliki je doživjela između dva rata, dok je tu bila Italija. Tu se prometovalo s manjim brodovima, trabakulima, između Plomina i Venecije, tako da je roba dolazila iz Venecije ovamo, a odavde putuje, najviše je išlo ogrjevno drvo. Tu su ljudi sjekli šumu, prodavali i to se vozilo u Italiju, govori Valter Kvalić, umirovljeni kapetan duge plovidbe.
- Svaka kuća je imala mlinove gdje se mljelo žito, gdje se mljela trukinja, ali uz to su bila kućanstva koja su radila konope tako da bi dolazili i s Ilovika, Premude, Lošinja mornari ovdje kupovati konope i nosili sebi dolje, govori Mirko Marković, umirovljenik.
No život za Plomin Luku staje 1932. godine isušivanjem Čepičkog jezera.
Zbog velikog broja komaraca jezero je godinama bilo izvor malarije i predstavljalo opasnost za zdravlje lokalnog stanovništva. Jezero se isušilo prokapanjem.
- Vjerojatno nisu računali na to, ali ogromne količine mulja dospjele su ovdje i luka je postajala sve plića dok je tamo pedesetih, šezdesetih godina skoro nestala. Gdje je sada luka - tu je bilo blato, samo jedan uski kanal je bio, barke su mogle prolaziti, ističe Kvalić.
I tako luka, oduvijek trgovačka i ribarska, to više nije bila.
Na procvat i ponovno doseljavanje Plomin Luka čekala je gotovo četrdeset godina.
I to dočekala izgradnjom termoelektrane. Bila je to kompenzacija kaže nam Valter, za čišćenje zaljeva od mulja.
Pa je tako mjesto sad prepoznatljivo i po najvišoj građevini u Hrvatskoj - dimnjaku visokom 340 metara.
- Ovo sigurno narušava vizuru. Od pola Istre, od kuda god pogledate, vidite dimnjak i to sigurno Istri kao za turističkoj destinaciji ne čini dobro, ali tu je i potreba za energijom, tako da ja nisam baš ogorčeni protivnik ove elektrane jer mislim da i to mora biti isto, govori Kvalić.
Ribara nema kad je jaka bura. Plomin Luka, smještena na istočnoj obali Istre, glasi kao luka najzaštićenija od juga, ali bura prema njoj nema milosti.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora