Kako prepoznati lažne vijesti? "Moramo uključiti mozak"

14:06 / 08.03.2022.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HRT

Lažne vijesti

Lažne vijesti

Foto: Ilustracija / Shutterstock

U moru vijesti koje nas svakodnevno okružuju, ima i onih koje nisu točne i neosporne – točnije, lažne su. Kako ih prepoznati?

- Imamo lažnu vijest, u koju osoba koja je izvor tog podatka vjeruje nenamjerno, ali je ta vijest uvijek distribuirana. S druge strane, imamo dezinformaciju – to je također lažna vijest, ali je namjera drukčija. Nju širi netko, recimo putem društvenih mreža, u svrhu promocije. Zna da je informacija netočna, i onda ju distribuira širokim masama. Razlika je u namjeri, objasnio je u HTV-ovoj emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" Tino Šokić, stručnjak za cyber sigurnost.

Dodao je kako svrha objavljivanja dezinformacija može biti političke namjere - kako bi se promijenilo mišljenje građanstva, ili recimo financijska korist – u svrhu da se proda neki proizvod, kao i mnogi drugi razlozi.

- Opće poznata dezinformacija je bila tijekom američkih izbora. Razne informacije se distribuiralo putem društvenih mreža, da se publika usmjeri na određeni politički spektar, da se izmijeni mišljenje ljudi koga će izabrati, rekao je Šokić.

- No, društvene mreže sad već imaju jako dobre metode kako da detektiraju lažnu vijest, kaže Šokić i dodaje kako je istraživanje pokazalo da se lažne vijesti šire pet do šest puta brže.

- Mislim da je u ljudskoj prirodi da takve stvari putuju brže. To je problematično, i društvene mreže staju na kraj tome putem obrane – doslovce detektiraju takve stvari, tko to radi, i odmah brišu. Facebook je tu dosta aktivan, kaže.

Postavlja se pitanje kako krajnji korisnik može prepoznati lažnu vijest ili dezinformaciju?

- Moramo uključiti mozak. Generalni savjeti su da kada vidite neki naslov, ne donosite zaključak samo na temelju njega. Treba pročitati članak, vidjeti koji je izvor, jesu li ta mrežna stranica i autor uopće legitimni. Imamo mogućnost provjere, možemo 'guglati' je li to kredibilno. Bitan je i datum objave – ako je nešto objavljeno prije početka, recimo rata u Ukrajini, vrlo je indikativno da to može biti lažna vijest, zaključuje Šokić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!