Tri iznimne hrvatske učiteljice iz 19. stoljeća

U Galeriji Hrvatskog školskog muzeja "Školica za 5" u Zagrebu održana je izložba koja govori o tri iznimne žene, tri hrvatske učiteljice, rođene u 19. stoljeću. One su se izborile za svoje obrazovanje, a zatim kao učiteljice i mnogim drugim ženama u tome pomogle. Izložba je završila, ali o ovim ženama i dalje se treba čuti.

Izložba "Od vlastite učionice do vlastite sobe" govori o tri iznimne žene učiteljice u Hrvatskoj, borkinje za prava žena, posebno za pravo na obrazovanje. Izložbu ogranizira Hrvatski školski muzej i Prostor rodne i medijske kulture K-zona.

- Naslov smo odabrali kao referencu na esej književnice Virginije Woolf iz 1929. godine u kojem ona traži pravo žena na vlastitu sobu što je zapravo metafora za ekonomsku neovisnost, vlastiti prostor za rad. Međutim, da bi došle do te faze, žene u početku nisu ni imale pravo na obrazovanje, a kamoli na zaposlenje. Tako da smo naslovom htjeli sugerirati taj put koji su žene u borbi za svoja prava prošle, do toga da uopće mogu imati gimnazijsko obrazovanje, pa onda i visokoškolsko obrazovanje, da bi u konačnici mogle imati pravo i na zaposlenje, profesiju i prostor za rad, kaže Tihana Bertek, autorica izložbe.

Marija Jambrišak već 1871. godine na Prvoj općoj hrvatskoj učiteljskoj skupštini traži da učiteljice za jednak rad budu plaćene kao i muškarci. Zaslužna je za otvorenje prvog ženskog liceja u Zagrebu 1892. godine, a tomu je pomogla i Natalija Wickerhauser, naša prva anglistica te članica i utemeljiteljica mnogih domaćih i međunarodnih pedagoških i književnih društava.

Ivana Hirschmann bila je, pak prva učiteljica gimnastike koja se osobito zauzimala za prava žena da vježbaju i temeljito razbijala predrasude o ženskom tijelu koje ne može ili ne treba vježbanje.

- Izložba aktivira arhivsku građu Hrvatskog školskog muzeja na vrlo inovativan način tako da otvara prostor za suvremene interpretacije i umjetničke interpretacije budući da arhivska građa nije vizualna građa, nego se čovjek mora zadubiti u tekst, često puta i u rukopise. Na ovaj način, u suradnji s umjetnicama, smo interpretirali tu građu - ispričali smo kratku priču o te tri vrlo važne žene u povijesti školstva, a osobito za pravo žena na srednjoškolsko, a potom i visoko školovanje, napominje ravnateljica Hrvatskog školskog muzeja Anita Zlomislić.

Iza svih današnjih učenica od vrtićke dobi do fakulteta, iza učiteljica i znanstvenica, mogli bismo reći da stoje ove napredne žene - Marija, Ivana i Natalija. Nije im bilo lako, a težak rad i stalno dokazivanje te progresivno mišljenje platile su, katkad i teškom sudbinom.