Dubrovnik: popularna filmska kulisa i prije Drugog svjetskog rata

Dubrovnik je posljednjih desetljeća postao poznata filmska kulisa, ali manje se zna da je grad pod Srđem to isto bio i u razdoblju do Drugog svjetskog rata. Vrijedne arhivske fotografije, filmovi i dokumenti objedinjeni su u knjizi dramaturga i publicista te HRT-ova arhivista Hrvoja Ivankovića.

Knjigom "Dubrovnik kao filmska kulisa" dramaturg Hrvoje Ivanković rekonstruirao je povijest snimanja igranih filmova u Dubrovniku. To je ujedno i povijest kinematografije Dubrovnika od njegovih početaka do Drugoga svjetskog rata.

Istražio je tko su ljudi koji su snimali filmove i koji su u njima nastupali, zbog čega su baš Dubrovnik odabrali za lokaciju snimanja te na kakve su okolnosti ondje naišli:

- Naravno, zanimala me estetsko tematska dimenzija tih filmova koje su radili u Dubrovniku, a ono što me posebno zanimalo, to je bilo polje posebnog interesa, to je uloga Dubrovnika u njihovim filmovima. Naime, način na koji su dubrovačke ambijente upisali u filmski narativ, ističe Ivanković.

Ivanković dodaje da je ova knjiga "počela nastajati još puno prije nego što je odlučio da će je pisati."

- Jer ona je posljedica mog zanimanja za film, prije svega za stari europski prijeratni film. Kad sam krenuo u detaljnije istraživanje, kad sam počeo iščitavati neke arhivske dokumente, staru periodiku, kad sam uspostavio kontakte s nekim europskim arhivima, shvatio sam zapravo da je to razdoblje do Drugog svjetskog rata puno zanimljivije, uzbudljivije, sadržajnije, a da je gotovo u potpunosti neistraženo, napominje Ivanković.

Na 540 stranica knjiga donosi nekoliko važnih spoznaja. Najveće je svakako otkriće čak desetak mađarskih filmova koji su snimani između 1916. i 1918. u Dubrovniku, a za koje se dosad kod nas uopće nije znalo.

- Jedan od njih je zapravo i ujedno i najstariji sačuvani dugometražni igrani film snimljen ne samo na dubrovačkom području, nego i na području cijele današnje Republike Hrvatske. Riječ je o mađarskom filmu "Afrodita" kojeg je 1918. snimio redatelj Alfred Deésy, kaže Ivanković.

U tom razdoblju u Dubrovniku su uglavnom snimani zabavni, pustolovni, glazbeni filmovi, komedije, melodrame, pokoji akcijski triler. Bilo je tu i filmova iznimno popularnih u svoje doba te važnih za nacionalne kinematografije.

- Ne mogu reći da je bilo remek djela, ali recimo "Princ od Arkadije" ili "Fraskita" ili "Gasparone", koji su djelomično snimani u Dubrovniku su bili izuzetno popularni filmovi. Snimljen je i film "Mala admiralka" u kojem je glavnu ulogu igrala mala Theodore Stark, austrijska Shirley Temple, kako su tada nazivali, koja je doista bila čudo od djeteta. Snimljen je, recimo, film "Lov za milijunom", pustolovni film s jednom od velikih zvijezda tog vremena Luciana Albertinija, nabraja Ivanković. 

U grad pod Srđem tako su dolazile velike zvijezde europskog filma, pa je ova knjiga ujedno prilika da se oživi sjećanje na njih. Tako doznajemo da su ondje snimani njemački, mađarski, austrijski, češki i poljski filmovi.

Dubrovnik je, nažalost, vrlo rijetko glumio sam sebe. Obično je bio zamjenska kulisa za neke druge stvarne ili imaginarne gradove, najčešće španjolske, talijanske, čak i grčke, a glumio je katkad i neke egzotične destinacije. Glumio je grad na razmeđu zapada i istoka.

- Želio sam prije svega pokazati da je Dubrovnik bio atraktivan kao filmska lokacija davno prije Igre prijestolja, koja je doista prvi put u povijesti Dubrovnik napravila svjetski poznatom filmskom lokacijom. Međutim, želio sam još više popuniti jednu prazninu kada je riječ o proučavanju novije dubrovačke kulturne povijesti. Naime, čak niti u najopširnijim pregledima novije kulturne povijesti Dubrovnika ne možete naći apsolutno ništa o povijesti kinematografije u Dubrovniku, što je, naravno, povezano s činjenicom da u Dubrovniku nikada nije bilo organizirane filmske proizvodnje, nije bilo praktički niti ljudi koji su ostavili neki značajniji autorski prinos u povijesti hrvatskog filma, upozorava Ivanković.

Hrvoje Ivanković tako je uspio evidentirati 54 filma koja su snimljena u Dubrovniku do 1939. godine. Podatak je to koji zasigurno zaslužuje ući u povijest hrvatske kinematografije.

Autor nastavlja istraživati ondje gdje je stao, nadamo se da ćemo uskoro čitati i o kinematografiji u Dubrovniku od Drugog svjetskog rata do danas:

- Ta povijest poslije Drugog svjetskog rata nije samo "Igra prijestolja". U Dubrovniku je prema mojoj evidenciji snimljeno od 1945. do danas preko stotinu i osamdeset igranih filmova ili epizoda pojedinih igranih serija, tako da se nadam da će jednog dana doći i taj nastavak, ali to je daleka neizvjesna budućnost, zaključuje Ivanković.