Umjetnička igra svjetlosti na pročelju palače Vranyczany-Dobrinović

Obnova je u tijeku te još četiri godine dijeli Nacionalni muzej moderne umjetnosti do vraćanja u njegovo sjedište. Dotad svoje programe provode u srodnim institucijama u Hrvatskoj. Sada su udružili snage s argentisnskim umjetnikom i u sklopu projekta Bienalsur fasadu zgrade osvijetlili zanimljivim svjetlosnim instalacijama.

Svi koji se, kada padne mrak, zateknu na zagrebačkom Zrinjevcu mogu uživati u svjetlosnom spektaklu. U suradnji s Nacionalnim muzejom moderne umjetnosti na pročelju palače Vranyczany-Dobrinović priredio ga je argentinski umjetnik Juan Ignacio Cabruja u okviru ovogodišnjeg Međunarodnog bijenala suvremene umjetnosti Bienalsur.

Manifestacija je ovo koja se provodi u različitim gradovima diljem svijeta i institucijama:

- Ovo nam je prvo iskustvo u Hrvatskoj. Prvi put surađujemo s hrvatskom ustanovom. Ravnatelj muzeja Branko Franceschi bio je vrlo odvažan i vjerovao je u projekt. Nadamo se da je ovo tek početak dugogodišnje suradnje, rekla je Benedetta Casini, kustosica projekta i članica Bienalsur kustoskog tima.

Ravnatelj NMMU-a Branko Franceschi zadovoljan je što je Hrvatska postala dio tog projekta:

- Mi smo se odlučili, s obzirom na to da smo znali da će naša situacija biti određena cjelovitom obnovom, da možemo imati samo rad na fasadi objekta, a da će on, dakle, morati biti svjetlosni, a s obzirom na to da smo se odmah dogovorili da će to biti u prosincu, onda smo znali da ćemo na taj način na specifičan način dati obol ovom božićnom ukrašavanju grada i naravno programu Adventa u našoj režiji i mislim da smo u tome potpuno uspjeli, ističe Franceschi.

 Efektan vizualni doživljaj donosi svjetlosna instalacija mladog umetnika Juana Ignacija Cabruje iz Argentine.

- Instalacijom sam htio na neki način prikazati trenutka koje svi proživljavamo pod tehnokratskom vlasti i negativne posljedice tehnokracije, poručio je argentinski umjetnik.

Kustosica Casini ističe da Cabruja voli u svoje instalacije uključiti "pogreške":

- Zanima ga način na koji svijetlo utječe na naša tijela i biodinamiku. Katkad preispituje kako javni poredak utječe na našu svakodnevicu. U ovom slučaju je prikazao "pogrešku" koju katkad vidimo u javnom prostoru. Preispituje prirodni način na koji smo u život integrirali umjetna svjetla, objašnjava Casini.

Umjetnik također reinterpretira povijesne slike pretvarajući ih u apstraktne igre svjetla. Time povijest umjetnosti želi učiniti suvremenijom i predstaviti je u sadašnjosti.

- Ono što je zanimljivo je to što će tada bolje doći do izražaja da je svjetlosna instalacija oko čuvene slike "Čekanje kiše" Krste Hegedušića i oni zajedno u tom dinamičnom, ja bih rekao, pomalo paničnom izgledu instalacije, ta specifična kompozicija ljudi koji gledaju nebo i čekaju da se nešto dogodi, zapravo simbolizira našu situaciju u cjelovitoj obnovi, nas tu neće biti četiri godine, ali vjerujemo da ćemo svojim utrti put da budemo prisutni ovdje na lokaciji, makar na fasadi na skelama bilo gdje, komentira Franceschi.

Njegova instalacija nosi naziv "Lutalice. Neizvjesno uključivanje javnog prostora". Svjetla su ovdje lutalice, ali i prema prijevodu španjolske riječi, ne samo lutanje i lutalice već i greška.

Pročelje trenutno iseljenog Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti sijat će umjetničkim svjetlom do 31. prosinca svaki dan od prvog mraka do 7 sati ujutro.