Oko 1600 različitih vrsta gljiva u centru Zagreba

Nedaleko Trga bana Josipa Jelačića smjestio se Muzej gljiva. Kako voditelj muzeja Zvonko Vuk kaže, muzej je remek-djelo njegova prijatelja i kolege, kralja gljiva, profesora Romana Bošca.

Znate li da u samom srcu Zagreba možete vidjeti oko 1600 različitih vrsta gljiva? Zahvaljujući hrvatskom ocu gljivarstva, profesoru Romanu Bošcu, Muzej gljiva otvoren je još od 2013. godine, a nedavno su proslavili 10 godina postojanja.

- 99% gljiva je iz Hrvatske. Kad smo dobili ovaj prostor, Gljivarsko društvo Kamilo Blagaić, kojemu je Romano bio na čelu i osnivač, svi su se razmilili, da tako kažem, po cijeloj Hrvatskoj, po svim šumarcima, žbunjima, livadama i svi su htjeli donijeti nešto za ovo veličanstveno djelo. Svi su htjeli da se i njihovo nešto nađe ovdje. Tako da se taj fond brzo popunjavao, prisjeća se Zvonko Vuk, voditelj Muzeja gljiva.

Na jednom mjestu tako se može vidjeti najviše izloženih liofiliziranih primjeraka gljiva u svijetu. Od najrjeđih vrsta gljiva zanimljiva je sibirska čaga, jedna od najboljih medicinskih gljiva koja raste samo u hladnim krajevima, na brezi.

- Čaga koja medicinski ima jako korisna citostatička svojstva, znači protiv raka, protiv psorijaze. Jako je dobra za podizanje imuniteta. Uspijeva samo u hladnim krajevima, na sjeveru Europe, recimo baltičke zemlje. Imamo, recimo, cijeli niz medicinskih gljiva. Djeci je vrlo interesantno da gljiva može napraviti gnijezdo. Na engleskom se zove 'bird’s nest', ptičje gnijezdo, mala gljivica s jajašcima unutra, ističe Vuk.

Od ljekovitih gljiva, tu je i oblikom zanimljiva - judino uho. Više od 1000 godina upotrebljava se u azijskom kulinarstvu, ali i u kineskoj narodnoj medicini.

Valja spomenuti i lavlju grivu, izgledom podsjeća na cvjetaču, a preporučuje se za bolje pamćenje te za one koji boluju od demencije.

Gljiva kojoj se pripisuju antikancerogena svojsta je širokopoznata - šitake gljiva.

Od najotrovnih gljiva na svijetu, tu je zelena pupavka. Prema procjeni, izaziva 90 posto svih smrti od trovanja gljivama.

- Najotrovnijih gljiva ima, recimo, desetak ovdje, ali ova je najpoznatija. Ona je vrlo privlačna i na pogled, a imam svjedočanstvo gospođe koja je preživjela trovanje tom gljivom. Zahvaljujući tome što je radila u bolnici, a bila je pozvana kod susjede na večeru. Drugi dan kad je osjetila probleme, odmah je shvatila da to nije bila sunčanica, nego da je bila pupavka - i odmah transfuzija krvi. Tada je ona preživjela, ali nije se zaustavila. Ona sad proučava gljive i druge uči da se ne bi trovali, priča Zvonko Vuk.

Otrovna je i bijela pupavka, kao i djeci izgledom privlačna - muhara, a uvriježena je izreka među gljivarima - ne jesti male bijele gljive.

- Nikada ne konzumirajte nešto u što niste 100 posto ili 500 posto sigurni, čim ima malo sumnje, pa čak i gljivarima to savjetujem. Mi u Gljivarskom društvu Kamilo Blagaić imamo obje determinante i determinante mentore položene s ispitom, koji dokazuje da mi znamo što je gljiva. Znamo i sigurno nećemo reći da je jestivo nešto što je otrovno, ali možemo i pokazati i naučiti druge. I to mi radimo i imamo predavanja, dodaje Vuk.

Muzej se trudi da zajedno s gljivarima svoja znanja prenese na mlađe generacije, od vrtićke do školske djece, gimnazijalaca...

- Kad dođu gimnazijalci, oni se baš užive i jako puno pitanja postavljaju, jasno kroz šalu. Možete ih zainteresirati da oni s užitkom provedu ovdje sat - dva vremena. Vrlo često postavljaju pitanje u vezi halucinogenih gljiva koje imamo isto ovdje. Tu je bitno naglasiti da takve gljive danas se sve više promatraju medicinski, sve je više studije izučavanja u cijelom svijetu na tu temu i sve više država koje u kojima je prošla sva ta procedura koja je potrebna da bi se nešto prihvatila kao medicinski ispravno, objašnjava Vuk.

Život je najrazvijeniji pod zemljom gdje se nalaze brojni miceliji koji gljivama služe za komunikaciju. To je svojevrsni internet pod zemljom.

Sve to i još mnogo više saznali smo u ovom carstvu gljiva nedaleko glavnog zagrebačkog trga kojeg valja posjetiti.