Plovidba kroz vrijeme: Labinski umjetnik kleše brodove u kamenu

U Labinu slobodni umjetnik Ilija Antić već desetljećima stvara brodove u kamenu. Njegov osmi brod u floti posvećen je pokojnoj sestri Jadranki, a izrađuje ga u obliku tradicionalne jadranske gajete falkuše.

– To je gajeta falkuša, naša tradicijska jadranska brodica. Specifična je po obliku trupa, ribolika, i nekoć je bila najbrža brodica na Jadranu. Iskreno, nikad je nisam vidio uživo, radim prema fotografiji. Motivaciju sam dobio jer mi je nedavno preminula sestra i ovaj brod radim njoj u spomen. Nazvat ćemo ga Jadranka, rekao je Ilija Antić.

Uz njega je i pas Lola, a u Ilijinom radu sve počiva na ljubavi. – Ljubav je osnova svega, to je ono božansko u nama. Ako čovjek nešto voli, može i od kamena napraviti, dodao je.

Plovidba kroz vrijeme

Antić objašnjava da ne radi makete, nego skulpture koje izgledaju kao da plove.

– Želio sam da brod izgleda kao da plovi, pa je potpuno van balansa. Ugradio sam rupe za kosnik, jarbol, prednje jedro, metalne ankere unutra da statički stoji. Oni ne plove morem, ali plove kroz vrijeme, istaknuo je.

Prvi kameni brod izradio je još 1990. godine, nakon što je radeći na Murteru prvi put vidio betinsku gajetu.

– Pomislio sam, bih li je mogao isklesati u kamenu. A motivaciju da dodam jedro dobio sam kad sam vidio kako plovi, prisjetio se.

Njegovi brodovi otplovili su do Amerike, Italije i Austrije, no najviše ih je ostalo u Hrvatskoj – u Rijeci, Splitu i Barbanu.

Umjetnost koja nema cijenu 

U Barbanu dva broda imaju posebno mjesto – kod Ilijinog prijatelja Milana Rojnića. – Najviše me oduševilo jedro, koje nije puklo i izgleda napuhano kao na pravom brodu. To je neprocjenjivo, nikad ih ne bih prodao, ostaju u nasljedstvo mojim unucima, rekao je Rojnić.

Najveći izazov, tvrdi Antić, jest pronaći kvalitetan kamen. Bijeli vapnenac prepun sitnih kristala donosi iz napuštenog kamenoloma Vela Kave kod Marčane. – Čak i Brač ima svoj kamen, ali ovako bijeli ne postoji, rekao je.

Planovi i inspiracija

Antić je odlučan u namjeri da izradi sve tradicijske barke. – Sljedeća će biti kvarnerski guc, a nakon toga rovinjska batana. Naša pomorska baština možda je i perjanica svega lijepog – ne samo brodogradnje, nego i znanja o moru i ribama, naglasio je.

More mu je, kaže, neiscrpan motiv, a on sam primjer da se tradicija može očuvati i u kamenu.