14:11 / 13.11.2021.

Autor: Matej Crnogaća/Zdrav život/HRT

Sindrom nervoznog srca – kardiologija ili psihijatrija?

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Izvor: / HRT/Shutterstock

Bol u prsnom košu, osjećaj nedostatka zraka ili gušenja, kroničan umor – simptomi su koji se povezuju sa zastarjelim nazivom za skup bolesti "sindrom nervoznog srca", danas poznatijim "sindromom menadžerskog srca". S takvim kliničkim slikama osobe često dolaze na hitne prijme, iako je ovdje možda teže prepoznati da je riječ o napadajima panike i anksioznosti.

Nikola Kos, specijalist kardiologije iz KBC-a Sestre milosrdnice, kazao je kako se radi o bolesnicima koji imaju tegobe koje su nalik na srčane, ali se nakon obrade ne utvrdi značajna srčana bolest. Objašnjava da je "sindrom nervoznog srca" bio vrlo popularan u 50-im godinama prošlog stoljeća i da su se za njega koristili različiti nazivi - "sindrom vojničkog srca", "sindrom umornog srca", a u današnje vrijeme sve češće "sindrom menadžerskog srca".

Simptomi su vrlo objektivni, no samom dijagnostičkom obradom nema strukturne bolesti koje bi objasnile pojavu njihovih tegoba. Često pacijenti odlaze u hitne službe jer im simptomi nalikuju na one srčanog udara.

- Oni su, ne nužno jednaki kao simptomi kod srčanog udara. Takvi bolesnici se obično žale na nedostatak zraka, odnosno nemogućnost udaha do kraja. Zatim se žale na različite oblike bolova u prsima, različita pikanja i probadanja. Bolesnici povremeno govore kako imaju knedlu u grlu. Često je to praćeno i s određenim brojem preskoka srca koji se objektivno mogu vidjeti i na EKG zapisu, a k tome navode i izraziti nemir, anksioznost te da im se i jako znoje dlanovi, kazao je doktor Kos.

Psihosomatska smetnja

U takvim situacijama, često je vrlo visok arterijski tlak i puls i obično su to osobe izložene stresnim situacijama. Zato je veća vjerojatnost da u pitanju nije bolest srca, nego psihosomatska smetnja.

- S jedne strane, bolesnici su nezadovoljni i boje se da se njihovi simptomi umanjuju i ne doživljavaju dovoljno, a s druge strane možda kardiolozi nisu detaljno objasnili bolesniku zapravo da njihove tegobe nisu posljedica srčane bolesti, da je s njihovim srcem sve u redu, ali da njihov uzrok tegoba leži u drugom organskom sustavu, najčešće živčanom sustavu, odnosno u njihovoj psihi. Danas, nažalost, još uvijek živimo u društvu gdje su psihijatrijske dijagnoze poprilično stigmatizirane i vrlo često će ljudi radije prihvatiti deset kardioloških dijagnoza, umjesto jedne psihijatrijske, navodi doktor Kos.

Porin Makarić, specijalist psihijatrije iz Klinike za psihijatriju Vrapče, istaknuo je da se simptomi kod "sindroma nervoznog srca" preklapaju sa simptomima paničnog napadaja.

- Tako da nije za ne očekivati da se pojavi panični napadaj, dok s druge strane simptomi koji jesu u paničnom napadaju, tjelesni simptomi se isto tako preklapaju sa sindromom nervoznoga srca, kazao je.

Tijelo i um su potpuno isprepleteni, za što je i sindrom nervoznog srca najbolji pokazatelj, posebno kada govorimo o napadaju panike kao jednom od simptoma.

Lupanje srca, otežano disanje, knedla u grlu, vrtoglavica

- Osoba može osjećati ubrzano lupanje srca, imati dojam kao da srce preskače, da neadekvatno radi. Može imati poteškoće sa disanjem u smislu da ubrzano i otežano diše, da ne može uhvatiti zrak i ima dojam kao da će se ugušiti. Može imati i dojam knedle u grlu, a mogu se javiti i simptomi u vidu osjećaja vrtoglavice, dodaje doktor Makarić.

Istaknuo je da, prema nekim istraživanjima, trećina odraslog pučanstva doživi godišnje jedan napad panike, a neki i više.

- To ne mora automatski značiti da se u pozadini nalazi neko patološko zbivanje, već može biti posljedica stresnog načina života. Ako se češće javljaju panični napadaji i ako interferiraju s našom funkcionalnošću, odnosno dovode do nekakve patnje, onda je bitno potražiti stručnu pomoć, kazao je Makarić.

Anksiozni poremećaji

Panični napadaji spadaju u skupinu anksioznih poremećaja i mogu se liječiti farmakoterapijski – odnosno lijekovima, psihoterapijski ili kognitivno-bihevioralnom terapijom.

- U Klinici za psihijatriju Vrapče prvo napravimo diferencijalnu dijagnostiku da vidimo koja je pozadina samog paničnog napadaja i prema tome odlučimo hoćemo li osobu liječiti lijekovima ili psihoterapijom. Najčešće se liječi kombinirano – odnosno, kombiniramo ta dva pristupa, dodaje. 

- Moramo isto tako biti svjesni da si bolesnici sami mogu pomoći s različitim vježbama disanja ili opuštanja, a ukoliko te tehnike ne urode plodom, svakako treba potražiti pomoć psihijatra, istaknuo je Kos.

Tako su, primjerice, u Klinici za psihijatriju Vrapče osim individualnog pregleda, dostupni drugi oblici liječenja poput antistres programa, dnevne bolnice za anksiozne poremećaje, dnevne bolnice za psihosomatske poremećaje, a neki od njih čak i u online obliku.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!