Kada se preporučuje porod carskim rezom?

U Hrvatskoj oko 25% porođaja završava carskim rezom. Učestalost ovog kirurškog zahvata posljednjih godina bilježi porast, a u javnosti postoje još brojne nepoznanice kao i pogrešna uvjerenja o carskom rezu. Iako prema legendi carski rez svoj naziv duguje Juliju Cezaru koji je tim činom došao na svijet, ta teza nikada nije sa sigurnošću potvrđena. No sa sigurnošću je potvrđena činjenica da je riječ o najčešćem kirurškom zahvatu u području trbušne šupljine.

- Prije dvije godine, znači 2020. godine, bilo je ukupno oko 9.500 poroda završeno carskim rezom, što je 26,6%. Taj trend povišenja postotka dovršavanja trudnoća carskim rezom je takav i u cijelom svijetu. OECD je objavio 2017. godine podatke koji su bili dosta interesantni. Tako je npr. Turska imala 55% trudnoća završenih carskim rezom, dok je Izrael u isto vrijeme imao 15% trudnoća završenih carskim rezom. Mi smo otprilike tu negdje kao zemlje u okruženju, u zemljama Europske unije. Taj trend bi se u biti trebao do 25% posto držati i idućih godina, ali kako će biti, to će vrijeme pokazati, rekao je dr. Miroslav Dubovečak, specijalist ginekologije iz OB Bjelovar.

Liječnik se na carski rez odlučuje kada za to postoje medicinske indikacije. One mogu biti apsolutne i relativne, odnosno proširene.

- Apsolutne indikacije su one gdje porod nije nikako moguć vaginalnim putem te se mora učiniti carski rez. Npr. placenta previa totalis - to je posteljica koja zauzima unutarnje ušće maternice i glava djeteta ne može proći kroz porođajni kanal. Slično je i s tumorom koji predleži. To je recimo veliki miom pa isto nije moguć porod vaginalnim putem. Zatim poprečni položaj djeteta gdje porod nije moguć nikako drugačije nego carskim rezom, zatim apsolutno sužena zdjelica gdje je proporcija djeteta takva da ne može proći kroz porođajni kanal, rekao je Dubovečak.

Pod relativne indikacije spadaju sva stanja koja mogu prouzročiti određeni rizik. Ima ih puno, a najčešća su blizanačka trudnoća, velika beba te neke zarazne bolesti. Carski rez najčešće se obavlja pod lokalnom anestezijom, a postoperativni oporavak nešto je dulji nego kod vaginalnog poroda.

- Carski rez je operacija. Nakon operacije je nužan oporavak. Obično traje 4-5 dana. Nekad smo držali žene u bolnici i duže jer takav je bio stav u svijetu. Danas je nakon carskog reza 4-5 dana sasvim dovoljno da se žena otpusti kući. U tom periodu, u prvih 24 sata, kod žene je prisutan trajni urinarni kateter kako bi se kontroliralo mokrenje i rad bubrega. U tih prvih 24 sata daje se jako puno infuzija kako bi se nadoknadile tekućine i gubitak krvi koji je uslijedio tijekom samog zahvata, a nakon tih 12 do 24 sata se vadi urinarni kateter i pokušava se osoviti na noge kako bi se stimuliralo hodanje, odnosno kako ne bi došlo do začepljenja krvnih žila odnosno tromboze, embolije koja je vrlo ozbiljna komplikacija, napominje Dubovečak.

Carski rez iza sebe ostavlja vezivni ožiljak na mišićju maternice. O tome treba voditi računa pri svakoj sljedećoj trudnoći. Svaka sljedeća trudnoća je rizičnija tako da se nakon dva carska reza više ne preporuča vaginalni porod.

- Uvijek je preporuka nakon trećeg da se podvežu jajovodi, ali to mora, tu odluku mora donijeti žena. U nekim zemljama svijeta operater čak može sam bez dozvole žene to napravit, ali u Hrvatskoj se traži dozvola žene i ako to žena zahtijeva onda operater radi podvezivanje jajovoda nakon trećeg carskog reza jer svaki sljedeći je uistinu velika mogućnost da na tom dijelu gdje više nema mišićnih vlakana u trudnoći dođe do spontane rupture, prsnuća maternice.

Riječ je o iznimno opasnoj i životno ugrožavajućoj situaciji ne samo za bebu, već i za samu trudnicu.