Imaju li osobe s invaliditetom zadovoljavajuću pristupačnost

Ekipa emisije Dobro jutro, Hrvatska istražila je kakva je danas pristupačnost građevinama u Hrvatskoj osobama s invaliditetom.

Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u Hrvatskoj postoji već 20 godina. Profesor arhitekture Ljubomir Miščević vodeći je stručnjak za pristupačnost te je autor Pravilnika.

- On govori da se mora usklađivati s regulativom unutar Europske unije. To je elementarno logično, ali dosad se nitko time nije bavio. Ovaj naš pravilnik, koji je 20 godina u praksi, listaju i kolege u drugim državama, koji ne znaju naš jezik, ali znaju sliku pročitati. Tu je i katalog wc-a i kupaonica, svih prostora. I vanjski i unutarnji prostori su razrađeni slikovno s kotama. Napravili smo i priručnike koji imaju fotografije najboljih praksi. Tada su bili tiskani u 10 tisuća komada. Svi ovlašteni inženjeri, arhitekti, građevinari, strojari, su dobili primjerak, i struka je itekako informirana, ističe red. prof. art. Ljubomir Miščević, dipl. ing. arh.

Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti sljedeće će godine postati Tehnički propis.

- Uvijek je u svakom segmentu odgovornost na pojedincima. Institucije su ljudi, a ako jedna karika pukne, lanac pukne, tako da se točno definira koje su ingerencije pojedinih sudionika u postupku gradnje. To je podzakonski akt Zakona o gradnji, a taj pravilnik iduće godine u lipnju ide na razinu tehničkog propisa, to je po značaju viša razina. Imamo povratne informacije da je ipak stanje puno bolje, a više se ne smije tolerirati ni najmanji propust, upozorava Miščević.

Denis Marijon osoba je s inaliditetom te se zalaže da sve javne građevine u Hrvatskoj budu pristupačne slabije pokretljivim osobama:

- Ono što mi kao osobe s tjelesnim invaliditetom najviše volimo je da sve bude na isti način pristupačno svima, da se izbjegavaju gdje god je to moguće, tako zvane posebne prilagodbe za osobe s invaliditetom. U stvari, ono što je pristupačno svime je i najbolje za nas koji smo osobe s tjelesnim invaliditetom. Primjer je betonska rampa koju mogu koristiti roditelji s djecom u kolicima, pa ako je mogu koristiti oni, možemo i mi. Filozofija univerzalnoga dizajna je nešto što u svijetu postoji već 50 godina. To je odgovoran dizajn i nema razloga da sve na jedan način ne bude pristupačno svima, komentira Marijon.

- Dosta smo otišli prema naprijed, pogotovo nakon tog pravilnika. Dva su moguća problema: jedan je taj da se još uvijek traže rupe u pravilniku pa se montiraju neki nesretni denivelatori na struju, koji funkcioniraju samo dok ne prođe tehnička provjera, a kad provjera prođe više nitko ne zna ni gdje je struja, ni gdje je ključ, ni kako to funkcionira. Upoznao sam čovjeka koji je građevinar po struci, i imao sam potrebu da mu objasnim što valja, a što ne. Mi to živimo, to je naša skoro 'vjera', i nakon što sam mu objasnio zašto ti denivelatori ne valjaju, da su bolje rampe, pa sam ga pitao bi li, sad kad to zna, napravio kako treba, a on je rekao da ne bi. To je zato što on gleda čisto poslovno, njemu je važno da prođe tehnički pregled. To je nešto što ćemo još godinama vući, zaključio je Marijon.

Pristupačnost građevinama osobama s invaliditetom u Hrvatskoj iz dana u dan sve je bolja no nužno je svim osobama s invaliditetom čim prije omogućiti pristup u sve javne, poslovne i stambene građevine u Hrvatskoj.