Kemija nisu samo formule i elementi, ona je svugdje oko nas

Kemija nisu kemijski elementi, formule i slično. Kemija je svugdje oko nas, a mi smo razgovarali s kemičarom Nenadom Raosom koji nam je dao neko korisne životne savjete.

Kada je bolje upotrijebiti sapun, a kada deterdžent? Što znači da je brašno obogaćeno kalcijem? Je li teflonsko posuđe opasno? Popularizator znanosti, istraživač i kemičar Nenad Raos u 55 kratkih eseja otkriva čari kemije. Knjiga je to o kemiji u svakodnevnom životu, ne onoj u laboratoriju i epruveti, nego o kemiji u kuhinji i loncu.

- Jedan esej vam traje 3 minute, 5 minuta najviše da pročitate i niste obavezni čitati ni od početka do kraja, možete čitati i od sredine, kako vam god paše. Nadopunio sam knjigu s nekim prilozima, između ostalog s lijepim rječnikom od 700 kemijskih pojmova, tako da se čovjek može lijepo informirati i naučiti puno o kemiji, rekao je kemičar i istraživač Nenad Raos.

Ne trebamo svoju kuhinju pretvarati u kemijski laboratorij, ali to ne znači da ne moramo znati kemiju, ističe.

- Hoću pokazati da je kemija centralna znanost i da ljudi moraju znati kemiju da bi uopće mogli živjeti, da te trgovac ne prevari, da se ne upropastiš, da se ne unesrećiš, da znaš koristiti kemijske preparate, da znaš, konačno, i kuhati, govori Raos.

A evo i prve predrasude koju ćemo srušiti i ukloniti strah - izaziva li voda iz vodovoda nastanak bubrežnih kamenaca?

- Ja sam izračunao bi čovjek dnevno trebao popiti valjda 40 litara vode da bi samo kalcij koji mu je potreban za kosti uzeo iz nje. Ljudi naprosto ne razumiju šta je to kalcij u vodi, da to nije jedenje kamena i da u krajnjoj liniji sve što pojedete, da se to otopi u u želučanoj kiselini koja je, između ostalog, solna kiselina, ističe Raos.

Kad nešto kupujemo, pa makar i posuđe za kuhanje, trebamo se informirati o njegovu kemijsku sastavu. To nije jednostavno jer kemijski sastav nije uvijek naveden na deklaraciji, a tvornička imena često nas zbune. Evo i savjeta kako izbjeći trgovačke prijevare.

- Brašno obogaćeno kalcijem. Sad misliš što je to, a zapravo je brašnu primiješao kredu zato da ga lakše prosijava, da mu da mu se ne gruda. Naravno to nije ništa opasno, ali nikakva ni korist od tog kalcija. Mi smo stalno opterećeni lažima, trgovačkim prijevarama, kaže Raos.

Što sve jedemo u kruhu?

Ako ste se pitali što sve jedemo s kruhom i u kruhu...

- Kredu s brašnom koje dolazi. Jedete glinu, kaolin. Jedete stipsu i jedete sapun, ali to se skriva. Ne kaže se dodaje se sapun, nego natrijeve soli masnih kiselina. A što su natrijeve soli masnih kiselina nego sapuni, dodaje Raos.

Ipak, ne trebamo se bojati onih dviju, triju vreća krede koje smo u životu pojeli s kruhom jer doza pri kojoj kalcijev karbonat može nauditi zdravlju je od 8 do 10 grama dnevno, što su barem dva kilograma kruha, zaključuje Raos. No što je s teflonskim posuđem, je li ono opasno?

- Teoretski je, ali opasno je ako zagrijete na 350 stupnjeva, onda se počinju otrovni spojevi razvijati. Između ostalog idu u zrak, prema tome ne može u hranu. Pećnica grije na 250 stupnjeva. To su samo priče da se prodaju raznorazni premazi za tave.

A nakon kuhanja važno je očistiti nastali nered. Hoćemo li upotrijebiti sapun ili deterdžent, ovisi o tome što čistimo. Valja znati da postoje tri vrste deterdženta - kationski, anionski i neutralni.

- Kationski radi u kiselom. Kationske deterdžente koji služe za čišćenje možete sa solnom kiselinom miješati, znači pojačat će im djelovanje, zaključuje Raos.

Kao što profesor Raos kaže - možda će ova knjiga navesti čitatelja da nauči i zavoli kemiju. Jer kemija je fascinantna, čarobna znanost, a ovo je prilika da to otkrijemo.