Umjetnički paviljon: biti bez krova nad glavom je - prilika

Umjetnički paviljon jedna je od kulturnih institucija koja je pretrpjela velika oštećenja. Već je godinu dana izvan funkcije, a tako će i ostati još najmanje godinu dana. 

No ekipa iz paviljona odlučila je tu posve lošu situaciju sagledati iz drugog kuta - postavili su tezu: bivanje bez krova nad glavom, doslovce, beskućništvo, ujedno je i prilika. Kakva – za Vijesti iz kulture otkrila je kustosica Ivane Mance:

- Kako će izložba trajati, tako će se se snimka na jedan način početi trošiti, raspadati se, što će ovisiti i o broju posjetitelja. Radovi poput ovog otvaraju čitav niz zanimljivih pitanja poput - gdje smo nazočni, koja je naša odgovornost, koje su posljedice našeg ponašanja u virtualnom prostoru, rekla je Ivana Mance.

Nakon ciklusa "Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona", pokrenuta je , naime, i "Virtualna galerija". Prva od 5 najavljenih izložbi kojima umjetnici interveniraju u snimke nadzornih kamera jest ona multimedijalnoga umjetnika Mihaela Gibe "Prisutnost", inače autora brojnih interaktivnih instalacija. 

Nesvakidašnji uvjeti kao supstrat za generiranje nove kreativnosti

Izložbom multimedijalnoga umjetnika Mihaela Gibe Umjetnički paviljon u ponedjeljak, 22. ožujka, na godišnjicu zagrebačkog potresa koji je do daljnjeg onemogućio izložbenu aktivnost u tom prostoru, otvario je Virtualnu galeriju.

Iz Umjetničkog paviljona kažu kako su ih specifične i nepredvidive okolnosti u 2020. suočile s brojnim izazovima, no novi i nesvakidašnji uvjeti često djeluju kao pogodan supstrat za generiranje nove kreativnosti.

Tako je uz poseban program Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona, koji nastavlja kontinuitet izlagačke aktivnosti, na njihovoj web stranici pokrenuta Virtualna galerija, s ciklusom nazvanim Druga perspektiva.

- Ideja, a zatim i realizacija sele u drugu sferu virtualnu. Specifični kontekst rezultira jedinstvenim projektom koji upravo u otežanim uvjetima funkcionira u ovakvoj, ponešto eksperimentalnoj novomedijskoj formi, s fokusom na suvremenu umjetnost i umjetnike mlađe generacije, ističu.

Selektorica virtualnog programa povjesničarka je umjetnosti Ivana Mance, s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu, koja će perspektivne mlade umjetnike predstavljati online u razmacima od nekoliko mjeseci.

- U komunikaciji s umjetnicima razvila se ideja o infiltriranju u prostor Paviljona, svojevrsnom parazitiranju u njegovoj digitalnoj sferi s obzirom na to da boravak u izložbenoj dvorani nije dozvoljen zbog potresom izazvanih oštećenja, napominje se u najavi.

Kako bi posredno intervenirali u prostor Paviljona, umjetnici koriste snimke nadzornih kamera u zgradi i svatko u skladu sa svojom poetikom, ali ujedinjeni krovnom idejom nastanjivanja Paviljona, posjetiteljima nude "gotovo voajerski uvid u prostor kojem trenutno ne mogu pristupiti, otkrivaju njegov tajni život, pogled u utrobu zgrade koji do sada nije bio omogućen."

- Konceptualno, projekt funkcionira i kao referenca na rad od kuće u razdoblju novog normalnog, preseljenje svih funkcija u okrilje doma umjetničkog rada i produkcije, a zatim i konzumiranja umjetničkog sadržaja, dodaje se.

Petero mladih umjetnika u Virtualnoj galeriji

Inicijativa seže u 2017. godinu, kada je idejna autorica projekta Jasminka Poklečki Stošić željela potaknuti promociju umjetnika mlađe generacije kroz izuzetno dobru posjećenost web stranice Umjetničkog paviljona, osobito međunarodnih izložbi.

Tijekom ove godine predstavit će se petero mladih umjetnika, počevši od izložbe "Prisutnost" Mihaela Gibe, koji primjenjuje digitalne alate u istraživanjima u sferi medija i autor je brojnih interaktivnih instalacija i aplikacija u čijem su fokusu često društvena i politička stvarnost i komentiranje sustava u kojem živimo.

Slijede još četiri izložbe, među kojima su one ilustratorice i grafičke dizajnerice Klasje Habjan, koja njeguje intimistički, introspektivni autorski izričaj te multimedijalne umjetnice Ivane Tkalčić, čiji se rad bavi transformacijom slike i sjećanja uz pomoć tehničkih medija.

Virtualna galerija predstavlja i izložbe Olega Šurana, dizajnera interakcija i vizualnih komunikacija te umjetnika i psihologa Tina Dožića, koji polazi od fenomena zvuka, a njegovo polje djelovanja uključuje multimediju, terenske snimke, radio, eksperimentalnu glazbu i instalacije, medijsku arheologiju i uradi sam kulturu.

- Projekt Virtualne galerije izvrsna je platforma za predstavljanje mladih umjetnika, tim više ako se zna da je web stranica Umjetničkog paviljona u 2019. imala oko 70 tisuća pregleda, ističu iz Umjetničkog paviljona, dodajući da će stoga projekt nastaviti i nakon što se Paviljon obnovi.