13:16 / 23.03.2021.

Autor: Dnevnik/IMS/Hina/HRT

Umrla jedna od naših najvećih književnica Irena Vrkljan

Irena Vrkljan

Irena Vrkljan

Foto: Sanjin Strukić / Pi

U 91. godini umrla je jedna od naših najvećih književnica Irena Vrkljan. Njezin opus jedan je od najvažnijih i najprevođenijih u hrvatskoj književnosti, a izniman doprinos dala je kao urednica kultne televizijske emisije "Portreti i susreti" na Hrvatskoj radioteleviziji. Dobitnica je svih najvažnijih književnih nagrada, među ostalim, i nagrade Vladimir Nazor za životno djelo. 

- Ona je bila dama lijepe hrvatske rečenice i njezin razlomljeni diskurs ostat će trajno utisnut ne samo u kožama njezinih sestara, već i u meni kao njezinoj vjernoj čitateljici, izjavila je za naš podnevni Dnevnik Helena Sablić Tomić, dekanica Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku.

Ministrica Obuljen Koržinek uputila sućut u povodu smrti Irene Vrkljan


Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uputila je izraze sućuti u povodu smrti istaknute hrvatske književnice Irene Vrkljan, koja je, kako je istaknula, respektabilnim opusom prepoznatljiva rukopisa trajno obilježila noviju hrvatsku književnost i kulturu.


- Velikim i estetski respektabilnim opusom prepoznatljiva umjetničkog rukopisa koji je stvarala sedam desetljeća Irena Vrkljan trajno je obilježila noviju hrvatsku književnost i kulturu, ističe ministrica i dodaje kako je u svijetu umjetnosti Vrkljan pronašla je svoj prostor slobode i autonomije.


Za nju je, napominje, pisanje bilo utočište i razlog postojanja pa se zato iz njezinih djela iščitava istinska stopljenost umjetnosti i egzistencije, života i knjige. S romanima "Svila, škare", "Marina ili o biografiji" i "Berlinski rukopis" Vrkljan je postala u našoj sredini jednom od predvodnica "ženskog pisma", prožetog empatijom i specifičnim senzibilitetom ženskog subjekta.


Odlučivši se za život "na dvije adrese" zagrebačkoj i berlinskoj na svojevrsni unutarnji i vanjski nomadizam Vrkljan je svoju estetiku prožela utjecajima dviju kultura, dvaju svjetonazora i dvaju jezika.


- Svima će nam nedostajati njezina vedrina, optimizam i ljudska toplina, a prazninu koju svojim odlaskom ostavlja na književnoj sceni hrvatska će kulturna javnost bolno osjećati, ističe ministrica kulture i medija.

Utorak, 23. ožujka na Trećem

Utorak, 23. ožujka na Trećem

Foto: Irena Vrkljan / dokumentarni film

In memoriam večeras na HRT3


U sjećanje na Irenu Vrkljan, u utorak, 23. ožujka na Trećem programu HTV-a u 20,30 sati prikazujemo dokumentarni film Irena Vrkljan - Samo knjige, albumi i plehnata kutija... U filmu o hrvatskoj književnici Ireni Vrkljan pratimo život i stvaralaštvo ove svestrane umjetnice.


Dokumentarni film na području RH pratite i preko naše multimedijske usluge HRTi u čijoj videoteci možete pogledati i Damin gambit: Irena Vrkljan te emisiju Što je klasik? ostvarenu u povodu devedesetog rođendana Irene Vrkljan.

Bogat kreativni život između Zagreba i Berlina


Irena Vrkljan rodila se 21. kolovoza 1930. u Beogradu. Studirala je arheologiju i germanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te režiju na Akademiji za film i televiziju u Berlinu


Bila je urednica naše kultne televizijske emisije "Portreti i susreti" (1960. - 1971.), za koju je napisala sedamdesetak scenarija. Živjela je i radila u Berlinu kao profesionalna književnica i prevoditeljica, a 2014. vratila se u Zagreb.


Bila je dopisna članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Kako ističu iz HAZU, književno stvaralaštvo započela je u doba krugovaša poezijom nadrealističke tematike ("Krik je samo tišina", 1954.; "Paralele", 1957.; "Stvari već daleke", 1962.; "Doba prijateljstva", 1963.; "Soba, taj strašni vrt", 1966.), a u tom je razdoblju sa Zvonimirom Golobom prevodila djela njemačkih autora (E. M. Remarque, Wolfgang Ott, H. W. Richter, Karl Aloys Schenzinger i dr.).

Knjige Irene Vrkljan

Knjige Irene Vrkljan

Foto: Dnevnik/IMS / HRT

Nakon odlaska u inozemstvo i dalje je objavljivala poeziju u kojoj se iščitavaju nostalgija za domovinom i osamljenost ("U koži moje sestre", 1982.).


Početkom osamdesetih godina počela je objavljivati autobiografsku prozu. Roman "Svila, škare" (1984.), kao kombinacija autobiografije i razvojnoga romana, retorikom i topikom bliskima ženskom pismu, donosi inventuru vlastite intime, stavljajući u prvi plan potragu ženskoga subjekta za vlastitim identitetom i opsesivnu težnju za samopotvrđivanjem.


Roman "Marina ili o biografiji" (1987.) bavi se vezama umjetnosti i života, a u romanu "Pred crvenim zidom" (1994.) usredotočuje se na ispitivanje kaotičnih učinaka na zbilju i sve aspekte humaniteta devedesetih.

Knjige Irene Vrkljan

Knjige Irene Vrkljan

Foto: Dnevnik/IMS / HRT

Teme potrage za identitetom, prepoznavanja sebe u drugima, ženskoga nagona za oslobađanjem, sjećanja na mrtve prenose se i u romanima "Berlinski rukopis" (1988.), "Dora, ove jeseni" (1991.), "Zelene čarape" (2005.) i "Sestra, kao iza stakla" (2006.).


Intimnu esejističku prozu sazdanu od temata ljubavi donijela je u knjizi "Naše ljubavi, naše bolesti" (2004.). U "Dnevniku zaboravljene mladosti" (2007.) progovorila je o kulturnoj živosti Zagreba pedesetih i devedesetih godina 20. stoljeća, a romanom "Svila nestala, škare ostale" (2008.) gotovo je lirski uokvirila ključne trenutke svog proznog autobiografskog izričaja.

Formi epistolarnoga diskursa približila se u romanima "Pisma mladoj ženi" (2003.) i "Pismo u pismu" (s Jasnom Horvat, 2008.), a okušala se i u žanru kriminalističkoga romana ("Posljednje putovanje u Beč", 2000.; "Smrt dolazi sa suncem", 2002.).


Knjiga "Žene i ovaj suludi svijet" (2010.) zbirka je sedam priča o sedam različitih žena s različitih dijelova svijeta. Pjesnička zbirka "Koračam kroz sobu" (2014.) spoj je autoričinih pjesama i eseja književnih kritičara i teoretičara koji su pratili njezin opus. Objavila je i roman "Rastanak i potonuće" (2012.) te autobiografske zapise "Protokol jednog rastanka" (2015).


Njezina su djela prevedena na nekoliko jezika, a pjesme uvrštene u nekoliko hrvatskih i svjetskih antologija.


Za dopisnu članicu HAZU izabrana je 2008., a među nagradama ističu se Nagrada HAZU za književnost 2000., Nagrada Kiklop za pjesničku zbirku godine 2014. i Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo 2005. godine.


Oproštajne poruke na društvenim mrežama


Mnogobrojni prijatelji, kolege i štovatelji od naše se ugledne književnice opraštaju i porukama na društvenim mrežama. Među njima su i poznata spisateljica i znanstvenica Julijana Matanović, te spisateljica Olja Savičević Ivančević:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!