Dramsko-plesni projekt "Radovan i Ljudmila", inspiriran djelom kolanjskog pučkog pjesnika Berta Krešimira Balabanića, izveden je u prostoru Kulturnog centra Travno gdje se slavila se tradicija i baština novaljskog kraja.
23.11.2023.
15:24
Autor: Nika Jelavić/Dobro jutro, Hrvatska/HRT/V.M.
Dramsko-plesni projekt "Radovan i Ljudmila", inspiriran djelom kolanjskog pučkog pjesnika Berta Krešimira Balabanića, izveden je u prostoru Kulturnog centra Travno gdje se slavila se tradicija i baština novaljskog kraja.
Autorica i koreografkinja "Radovan i Ljudmila" Tatjana Rupchich smatra da je to neobičan projekt:
- Interdisciplinaran je, multimedijalan, a samim tim je raznolik jer je namijenjen publici u rasponu od 18 do 60 godina. To je spoj kulturne baštine i tradicije sa suvremenim, plesnim i dramskim izričajem. Na svaki način to se vidi i u kostimografiji i u scenografiji i u samoj izvedbi jer smo koristili elemente etno glazbe i običaja kako se nekada muškarac ophodio prema ženi, kaže Tatjana Rupchich.
Gradonačelnik Novalje Ivan Dabo napominje da je to dio dugotrajnijeg procesa izučavanja paške pučke poetike:
- Izdali smo desetak knjiga na temu izvornog čakavskog izričaja na području otoka Paga. "Radovan i Ljudmila" je nacionalni povijesni ep. Ima dosta mita, ali govori o zadnjem kraljeviću, naprosto o zadnjem izdanku hrvatske kraljevske loze, i radnja je smještena na otoku Pagu, veliča prostor Novalje. Pronašli smo se u tomu da u povodu 30 godina obilježavanja utemeljenja jedinice lokalne samouprave Grada Novalje napravimo dramsku baletnu predstavu s domaćim prepoznatljivim elementima, kaže Dabo.
Dok su glumci bili odjeveni u tradicijske nošnje, plesači su se vješto kretali u stiliziranim plesnim kostimima. Nosili su na sebi obilježja i motive hrvatskog pletera.
- Likovi su vrlo neobični. Uzeli smo lik vile kao muze i nadahnuća, koju je Berto zazivao da mu pomogne pri pisanju i stvaranju. Zatim imamo lik samog Berta, i plesače Radovana i Ljudmilu. Dodali smo jedan lik kojeg u knjizi nema, ali je meni jako pasao, a to je raskošna crvena smrt jer ona živi u tom Radovanu, u tom mladom biću od niti 20 godina, kao sjena ga prati, dodaje autorica Tatjana Rupchich.
Bilo je izazovno na daske postaviti bajku u starinskom stihu, desetercu. Lijepa, ali tragična ljubavna priča govori o razlici među staležima, o seljanki s otoka Paga i kraljeviću Radovanu, njihovoj velikoj ljubavi koju je prekinula smrt.
- Jako mi je drago da su nas došle posjetiti umjetničke škole, pogotovo plesne škole i puno ljudi koji se bave nekom vrstom umjetnosti, jer ovdje je spoj svega - i književnost i glazba i slikarstvo i ples i drama, ističe autorica predstave.
Posebna atrakcija bili su tradicijski predmeti i nošnje stare više od 250 godina koje su dopremili iz novaljskog muzeja.
- Evo osobno ću reći da sam vezana i privatno za tu nošnju jer je to moj privatni fundus. To je mojoj praprabaki pripadalo. 250 godina smo je čuvali i sad u zadnje vrijeme dajem da se ona vidi, kaže Margareta Škunca - Čepulo, ravnateljica Centra za kulturu Grada Novalje.
Tako je nastao i kulturni projekt Novaljsko rukotvorje:
- Htjela sam da se ta kultura, ta nošnja i taj običaji nekako vide ne samo u gradu, nego da i Grad Zagreb prepozna te naše kulturne običaje i nošnju. Samim time inspirirani smo pučkim pjesnikom Krešimirom Balabalićem koji nam je napisao te stihove i u to sve smo ukomponirali i nastala je ta predstava - kombinacija modernog i tradicionalnog koji nam daje jednu lijepu poruku da moramo čuvati našu kulturu, jer to nam je nešto za što se mi moramo boriti, objašnjava Škunca - Čepulo.
Osim nošnjama i predstavom novaljsku kulturu i tradiciju upoznali smo uz običaje i pjesmu:
- Tu je i pjevanje pjesama 'nakanat', koje su naši ljudi pjevali. Kad bi poslije polja teško odradili, onda je njihova zabava bila da pjevaju i stvarali bi neke svoje stihove kroz tu pučku poetiku i to se dandanas prenosi. Eto i mi kroz Dane kulture u Novalji i kroz ovu predstave potičemo da se krene s tim. Imamo i Festival pjesama nakanat, poručuje Škunca - Čepulo.
Takav projekt dokazuje da se otočka pučka predaja može oživjeti i prikazati uz pokoji moderniji element, ne narušavajući ljepote starinskih običaja, tradicije i baštine. Tako i mlađe generacije mogu upoznati folklorno tradicijske elemente i bogatstvo naših krajeva.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora