14:18 / 28.01.2021.

Autor: Hina

Muzeji i dalje zatvoreni, iako se posjetitelji u njima nisu zarazili

'Izložba u izolaciji', Gradski muzej, Bjelovar, 2021.

'Izložba u izolaciji', Gradski muzej, Bjelovar, 2021.

Foto: Damir Spehar / PIXSELL

Istraživanje Europske mreže muzejskih organizacija NEMO, provedeno među 600 muzeja iz 48 zemalja, od kojih je 13 iz Hrvatske, pokazalo je da je više od 70 posto muzeja zbog pandemjie do daljnjega zatvoreno iako u europskim muzejima nije zabilježen prijenos koronavirusa među posjetiteljima.

Od samih početaka NEMO prati utjecaj pandemije na muzeje i provodi istraživanja, a za posljednje, provedeno od kraja listopada do kraja studenog, naš Muzejski dokumentacijski centar je upravo objavio rezultate.


Kako se navodi, Muzeji su zatvoreni već drugi put tijekom provođenja tog istraživanja, bez saznanja o datumu ponovnog otvaranja, a o drugom zatvaranju odlučeno je bez savjetovanja s muzejima unatoč učinkovitim higijenskim protokolima koje su muzeji razvili i primijenili, i to dok u muzejima u Europi nije zabilježen nijedan slučaj prijenosa COVID-19 među posjetiteljima.

'Izložba u izolaciji', Gradski muzej, Bjelovar, 2021.

'Izložba u izolaciji', Gradski muzej, Bjelovar, 2021.

Foto: Damir Spehar / PIXSELL

Optimistično očekivanje: povratak na staro do ljeta 2022.


Čak je 88 posto ispitanih muzeja zabilježilo pad broja posjetitelja, a njih 43 posto bilježi smanjenje broja posjetitelja za pola ili više otkako su se ponovno otvorili nakon prvog lockdowna, što se poklapa s rezultatima iz istraživanja o milijunskim gubicima koje je u ljeto 2020. MDC proveo na najposjećenijim hrvatskim muzejima.


Kao glavni razlozi smanjenog broja posjetitelja u muzejima unatoč ponovnom otvaranju su pad turizma (73 posto, prekid školske godine i posljedični gubitak suradnje s obrazovnim institucijama (64 posto), kao i strah javnosti od potencijalne gužve (54 posto).


Muzeji očekuju da će proći dugotrajno razdoblje dok se broj posjetitelja ne vrati na razinu prije epidemije, a optimistično očekivano razdoblje povratka se proteže od proljeća 2021. do ljeta 2022. godine.


- NEMO u svojim preporukama apelira na upravljačka tijela svih razina da nastave s potporama muzejima kako bi se osigurale plaće zaposlenicima, održale najvažnije aktivnosti i uložilo u prilagodbu pandemijskom i nadamo se (uskoro) post-pandemijskom okruženju, napominju iz MDC-a.

'Izložba u izolaciji', Gradski muzej, Bjelovar, 2021.

'Izložba u izolaciji', Gradski muzej, Bjelovar, 2021.

Foto: Damir Spehar / PIXSELL

Tjedni gubici od tisuću do 100 tisuća eura


Veći muzeji tjedno bilježe gubitke do ili čak više od 100 tisuća eura tjedno, a njih 75 posto između tisuću i 30 tisuća eura tjedno, čak i u vrijeme kad su bili otvoreni za javnost.


Muzeji koji nisu povezani s državnim financiranjem trebali su su pronaći nov način zarade - 50 posto ih je odgovorilo da nisu razmišljali o traženju alternativnih izvora financiranja, a ostatak muzeja je rekao da su pokušali, ali još nisu uspjeli.


- To ne odražava odsutnost potrebe za dodatnim izvorima prihoda, već naprotiv baš kako je i prikazano u ovom izvješću - muzeji su doživjeli dramatične gubitke prihoda. Rezultati odražavaju nedovoljne kapacitete i resurse u muzejima, a koji su neophodni za traženje novih, inovativnih modela i mogućnosti financiranja, napominje se.


U prilog tome govori i da su se veći muzeji koji raspolažu s više ljudskih i ostalih resursa (njih 50 posto ispitanih) više bavili traženjem alternativnih izvora financiranja od manjih muzeja (39 posto).


NEMO preporučuje upravljačkim tijelima za ovaj segment ulaganje u razvoj vještina i znanja muzeja za pristup i otvaranje novim izvorima financiranja izvan državne potpore, kroz namjenske programe i inicijative.


Gotovo 70 posto muzeja očekuje rezove budžeta u narednim godinama, što će ih dovesti u još veći rizik od nemogućnosti ispunjavanja svojih ključnih zadataka i ostvarenja potencijala u budućnosti.

Noć muzeja 2016.

Noć muzeja 2016.

Foto: Luka Stanzl / Pixsell

Resursi preusmjereni u online servise


Čak je 93 posto ispitanih muzeja povećalo, pokrenulo ili preusmjerilo resurse u smjeru razvoja barem jednog online servisa tijekom pandemije. Najveća povećanja su postovi na društvenim mrežama (za 67 posto i video sadržaji (za 39 posto), dok su među novim uslugama, najčešće su virtualne ture kroz muzeje (29 posto i online programi učenja (27 posto).


Kako se navodi, sveobuhvatna digitalna tranzicija trebala bi uključivati rješavanje razvoja kvalitetne metrike, okvire i metode za praćenje digitalnih aktivnosti i uspjeha, što velik dio muzeja tvrdi da se bori sa ili se ne uklapa u njihovu cjelovitu strategiju. Tijekom pandemije 66 posto ispitanih muzeja je dobilo hitnu potporu vlade s nacionalne, regionalne ili lokalne razine.


Financijska potpora dodijeljena je uglavnom za nova ulaganja u digitalnu infrastrukturu i / ili digitalne programe (21 posto), za sigurnosne i sanitarne uređaje (15 posto), a djelomične potpore dodijeljene su zbog gubitaka prihoda muzeja (18 posto) kao i za podmirivanje fiksnih troškova (14 posto.


Trideset posto muzeja vjeruje u svoje kapacitete za nošenje s izazovima koje nosi pandemija, no više od 45 posto iskazalo je potrebu za dodatno digitalno opismenjavanje. Traži se i marketinška i financijska stručnost (za osiguravanje prihoda) s 26,6 posto odgovora.


Nakon proljetnog lockdowna kao uspješne strategije pokazale su se online ponude (40.5 posto), reorganizacija protoka informacija i unutarnjih komunikacijskih struktura (28,1 posto) kao i fleksibilnost radnih struktura (27,4 posto).

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!