09:40 / 08.02.2021.

Autor: V.M./HRT

Meditativni filmovi Andreja Tarkovskog

Retrospektiva Tarkovskog

Retrospektiva Tarkovskog

Foto: HRT / HRT

Od 8. do 14. veljače kino Tuškanac prikazuje kompletnu retrospektivu od osam filmova velikog sovjetskog redatelja pod nazivom 'Meditativni film Andreja Tarkovskog', koja je izvanredno bila otkazana u siječnju.

Program danas, u ponedjeljak, otvaraju dva filma Andreja Tarkovskog u istom terminu. Prvi je Tarkovskijev diplomski rad, srednjemetražni Parni valjak i violina (1961.), a potom slijedi Ivanovo djetinjstvo (1962.), njegov debitantski cjelovečernji film koji je izazvao senzacionalan odjek i smjesta ga lansirao u prvi red svjetskih art filmaša.


- Vizualno zadivljujući film je istovremeno i jedan od najsnažnijih krikova protiv rata u povijesti kinematografije i jedno od najviše uznemirujućih djela u istoj toj povijesti. Premijerno prikazan na festivalu u Veneciji gdje je osvojio Zlatnog lava za najbolji film, film su autori poput Ingmara Bergmana, Sergeja Paradžanova i Krzysztofa Kieślowskog visoko cijenili i navodili da je utjecao na njihov rad, a bio je i komercijalni uspjeh – u Sovjetskom Savezu gledalo ga je više od 16 milijuna kino posjetitelja, ističu iz kina Tuškanac.

Autobiografski elementi 'Nostalgije'


Retrospektiva se nastavlja u utorak Nostalgijom (1983.), prvim redateljevim filmom snimljenim izvan Sovjetskog Saveza, čiji scenarij je napisao sa slavnim talijanskim scenaristom Toninom Guerrom. Film je u Cannesu osvojio nagradu za režiju, FIPRESCI i nagradu ekumenskog žirija, a autobiografski je temeljen na autorovim vlastitim osjećajima za vrijeme izbivanja iz Rusije.


- Tarkovski je sam medij filma, kao vizualni trag onog čega više nema, smatrao imanentno nostalgičnim, dok je samu nostalgiju primarno vidio kao odnos prema domovini: „nostalgija je složen osjećaj koji miješa ljubav prema domovini s melankolijom bivanja daleko od nje“. Film je znamenit po fascinantnom vizualnom stilu i povezivanju zamišljenog i realnog, jave i snova, sadašnjosti i prošlosti, odnosno dovođenju u istu ontološku razinu različitih kategorija, podsjećaju organizatori ciklusa.

U srijedu slijedi antologijska povijesna biografska drama Andrej Rubljov (1966.), u Cannesu tri godine kasnije ovjenčana nagradom međunarodne kritike FIPRESCI, površno temeljena na životu glasovitog ruskog ikonopisca i najvažnijeg ruskog srednjovjekovnog slikara.


- Na širem planu Tarkovski realistično prikazuje život u srednjovjekovnoj Rusiji, a pritom na slojevit i promišljen način, s osloncem na iznimno sugestivnu režiju i dojmljivu poetičnost, tematizira pitanja vjere, umjetničke slobode, autodidaktizma umjetnika te stvaranja umjetničkih djela pod represivnim režimom. Zbog svega navedenog, kao i zbog određenih političkih motiva, film nakon premijere u Moskvi nije bio distribuiran, a nakon što je 1969. prikazan u Cannesu, dvije godine kasnije je cenzurirana verzija puštena u kino-distribuciju u Sovjetskom Savezu, napominju iz kina Tuškanac.

Najintimniji film Tarkovskog


Na rasporedu u četvrtak je Zrcalo (1975.), najintimniji film Tarkovskog i ujedno njegovo najeksperimentalnije ostvarenje, izrazito poetično i asocijativno, sastavljeno od krhotina sjećanja, snova, zamišljaja i autentičnih dokumentarnih (arhivskih) prizora, neke vrste toka svijesti, tj. filmskog ekvivalenta tzv. romana struje svijesti.


- Naracija, radikalno nelinearna, postoji samo u fragmentima, a koliko je film osoban svjedoči ne samo činjenica da je umnogome oslonjen na sjećanja i tada aktualno stanje samog Tarkovskog, nego i to da se u filmu pojavljuju njegova majka i supruga, te stihovi njegova oca, uglednog pjesnika Arsenija Tarkovskog, koji ih sam i čita. Slabo primljen u vrijeme izlaska, film se danas smatra jednim od vrhunaca autorova opusa, a po nekim istraživanjima većini Rusa ovo je najdraži film Tarkovskog, stoji u najavi ciklusa.

Nije mu se svidjela Kubrickova 'Odiseja', pa je snimio 'Solaris'


U petak slijedi Solaris (1972.), jedan od najpoznatijih i najcjenjenijih filmova u povijesti žanra znanstvene fantastike i najgledaniji autorov rad izvan Sovjetskog Saveza. Film je adaptacija istoimenog romana Stanisława Lema, a Tarkovski ga je snimio u želji da filmskom žanru SF-a da umjetnički dignitet, s obzirom na to da je ruski genij čak i o ultimativnom remek-djelu Stanleyja Kubricka 2001: Odiseja u svemiru imao nepovoljno mišljenje.


- Iako je Tarkovski kasnije smatrao kako umjetnički nije ispunio ono čemu je stremio, Solaris je transmedijalnim sponama sa slikarstvom Petera Bruegela starijeg i Cervantesovom književnošću, kao i uporabom Bachove glazbe, te zadivljujućom vizualno-auditivnom izvedbom kao i snažnim meditativnim i metafizičkim sugestijama s dozom tarkovskijevskog onirizma, vrhunac umjetničke sublimnosti u SF žanru, napominju organizatori retrospektive.

Kultni Stalker


Kino Tuškanac u subotu prikazuje Stalkera (1979), drugi Tarkovskijev znanstveno-fantastični film koji je stekao kultni status. Blago oslonjen na roman Piknik pokraj puta braće Strugacki, Stalker je vjerojatno najčistiji primjer autorovog temeljnog narativnog postupka - arhetipskog modela putovanja, „koje se ostvaruje kao fizičko i duhovno kretanje kroz prostor i vrijeme, materijalnu zbilju i mentalne predodžbe, kroz neprestano suočavanje s nužnošću tumačenja doživljenog i viđenog“, a kao i ostali autorovi filmovi, i ovaj se sastoji od brojnih kadrova-sekvenci.


- Riječ je o iznimnom ostvarenju s nizom antologijskih prizora, filmu koji se bavi esencijom čovjeka, njegovim uspomenama, strahovima, maštom, paradoksima i onim nedohvatljivim za čim vječno i uzaludno čezne, stoji u najavi.

Premijeru Žrtve Tarkovsky nije dočekao


Retrospektiva završava u nedjelju Žrtvom (1986), posljednjim filmom Tarkovskog kojeg je snimio u Švedskoj. Švedski filmski institut pozvao je slavnog režisera da snima u domovini njegova omiljenog sineasta Ingmara Bergmana, a Tarkovski je angažirao jednog od omiljenih Bergmanovih glumaca, Erlanda Josephsona, i omiljena Bergmanova snimatelja Svena Nykvista, kao i scenografkinju Annu Asp koja je s Bergmanom surađivali na Jesenjoj sonati te bila nagrađena Oscarom za Fanny i Aleksander, a uz to je i jedan od Bergmanovih sinova, Daniel, radio kao asistent kamere.


- U vrijeme snimanja Tarkovski je nažalost već bolovao od karcinoma pluća, a iako je uspio montirati film, nije uspio prisustvovati njegovoj premijeri u Cannesu gdje je dobio Veliku nagradu žirija, nagradu na najbolji umjetnički doprinos, nagradu ekumenskog žirija i nagradu međunarodne kritike, podsjećaju iz kina Tuškanac.

Svi filmovi imaju hrvatske podnaslove, cijena ulaznice je 25 kuna, a program kina Tuškanac realiziran je zahvaljujući potpori Gradskog ureda za kulturu, Hrvatskog audiovizualnog centra i Zaklade Kultura nova.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!