Priča o esperantu - jeziku koji povezuje

Esperanto je međunarodni jezik koji je kreirao poljski liječnik Lazar Ludvig Zamenhof 1887. s ciljem da se prebrode sve jezične barijere u svijetu, da se ljudi mogu bolje razumjeti i stvarati prijateljstva. Napokon, da ne bude rivalstva i rata. Jednostavan je to jezik koji ne pripada nijednom narodu, a mogu ga učiti ljudi na svim kontinentima; ima svoju kulturu i književnost.

- Ljudi koji se bave esperantom pišu knjige i originalno na esperantu i mnogo se prevodi. Kao što vidite, iza mene ima mnogo knjiga. To je tek dio koji su prevedene na esperanto našeg književnika Ive Andrića. Evo, imate Na Drini ćuprija, imate Kristiana Novaka Črna mati zemla, Mato Lovrak čije su knjige prevedene Družba Pere Kvržice i Vlak u snijegu. Zatim imamo, i našu književnicu pjesnikinju Lidiju Leskur koja piše na esperantu. Sada, najnovija knjiga koja je prevedena na esperanto Priče iz davnine, Ivane Brlić Mažuranić. I onda ona kreće na put po svijetu. To se dogodilo, recimo i s Čudnovatim zgodama šegrta Hlapića prevedenim na esperanto. Na esperantu su ga čitali mnogi i onda putem tog jezika koji nazivamo jezik most, Šegrt Hlapić je preveden na japanski, kineski, vijetnamski i na mnoge azijske jezike, tako da možete zamisliti kako djeca u Japanu čitaju Čudnovate zgode šegrta Hlapića i Gite. Kako djeca u Vijetnamu čitaju šegrta Hlapića, kazala je Marija Jerković, predsjednica Udruge predavača esperanta.

Upravo to je uloga esperanta: širenje kulture. Tako esperantisti iz Hrvatske šire hrvatsku kulturu svijetom.

- Tim jezikom možete sve što želite. Postoje stručni, stručne knjige. Mi smo izdali i Medicinski veliki rječnik. Postoje i susreti međusobni. Mi evo, ja sam autorica ove izložbe i predsjednica Udruge predavača esperanta u Hrvatskoj povezana sa cijelim svijetom. Svakodnevno komuniciram s gotovo 50 država, pedeset predstavnika esperanta u svijetu. To je cilj. Cilj je micanje jezičnih barijera i upoznavanje drugih i drugačijih, što je jako važno, u današnjem svijetu, nastavila je.

Kongres i poznate figure

Ivan Pavao Drugi, Tibor Sekelj, Jules Verne, Lav Tolstoj i mnogi drugi velikani služili su se esperantom. Neutralan je to jezik koji ne pripada nikomu, a ujedno pripada svima. U njemu nitko nije privilegiran, svi su jednaki.

- Recimo, sada ovaj kongres koji će biti u Hrvatskoj u šestom mjesecu u Đurđevcu doći će esperantisti iz Hrvatske, ali i čitave Europe. I onda mi međusobno komuniciramo, osjećamo se svi jednakima u tome, njegova vrijednost i važnost. Zato on postoji u Hrvatskoj već preko 100 godina. Zato je i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske proglasilo tradiciju esperanta nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske zato što je njegova važnost velika, a slijedom toga prvog sedmog će u Đurđevcu biti otvoren dokumentacijski esperanto centar koji već dugo godina skuplja dokumentacije, arhivu i o tome što se sve događalo u esperantskom pokretu u Hrvatskoj, dodala je.

I taj jezik lakše je naučiti nego druge strane jezike.

- Mi esperantisti iz Hrvatske i drugih zemalja Europe uključeni smo u Erasmus projekte koji promoviraju vrijednost esperanta. Najnoviji projekt kojim ćemo se uključiti je propeneutička vrijednost esperanta. To znači njegova vrijednost. Kako putem esperanta naučiti treći strani jezik lakše, zato što je on lagan i svakoga može naučiti na svakom kontinentu, naglasila je.

Ideja i misija esperanta

U Hrvatskoj je oko 500 esperantista, a u svijetu ga govore milijuni ljudi.

- Moram naglasiti da je UNESCO prihvatio sve ideje esperanta jer se potpuno poklapaju s idejama UNESCO-a, a to je prijateljstvo, širenje obrazovanja, jednakost u svijetu. I 1954. UNESCO je izdao deklaraciju o vrijednostima esperanta kao udruge, odnosno jezika koji, čiji su ciljevi isti UNESCO-u. Ova Hrvatska turistička zajednica je izdala prospekte na esperantu. Knjižice u kojima promoviramo Zagreb, vidite, koji je sve na esperantu, prikazane ljepote Zagreba, tako da mi kad putujemo na kongrese, nosimo ove knjižice i dijelimo, zapravo propagiramo naš grad kao lijep, vrijedan grad u kojem se uči esperanto, pojasnila je.

Izložbom u knjižnici Tina Ujevića autorica želi pokazati da se o esperantu premalo zna i da se treba početi učiti jer to je jezik koji uklanja barijere među narodima. Nisu važne vjera, rasa i nacionalnost. S pomoću njega može se komunicirati s cijelim svijetom.