Na PBF-u banka autohtonih starter kultura, mogu mijenjati kvalitetu života

Na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu već desetljećima razvijaju projekte koji mogu dovesti do domaće proizvodnje kvalitetne hrane. U području ljudskoga zdravlja i prehrane nude pregršt inovacija.

Inovacije Laboratorija za opću mikrobiologiju i mikrobiologiju namirnica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu naši bi gospodarstvenici mogli iskoristiti za nove proizvode i radna mjesta.

 - Posljednjih nekoliko godina proveli smo niz istraživanja, kojima smo iz našeg okruženja otkrili skupine korisnih probiotičkih bakterija i kada smo postigli te rezultate koji su dio mog doktorskog rada i dio rezultata već je publiciran, htjeli smo uklopiti sve dobre bakterije koje smo pronašli u tržišno aktualan proizvod, znači razvili smo probiotičku kapsulu koja sadrži više skupina dobrih bakterija koje se ciljano puštaju u našem organizmu i time nam čuvaju, jednostavno rečeno zube, želudac i djeluju protuupalno i antioksidativno u crijevima - objašnjava dr.sc. Deni Kostelac.

Hoće li ovi probiotici naći put do tržišta, ovisi o gospodarstvenicima, a globalno tržište probiotika, kaže mladi znanstvenik, rast će za desetke milijardi dolara u sljedećem razdoblju.

- Jedna od bakterija koja se nalazi u toj kapsuli, koja je pokazala značajan protuupalni učinak je izolirana iz mlijeka magarice koje se tradicionalno koristi za sprječavanje alergija i upalnih procesa. Tako da smo htjeli iz nečeg tradicionalnog istražiti i vidjeti koliki udio tog zdravstvenog doprinosa može jedna bakterija probiotička doprinijeti - dodaje znanstvenik.

Kada je riječ o hrani i lijekovima, Hrvatska bi mogla biti samodostatna, smatraju ovdje. Prate najnovije trendove u prehrambenoj tehnologiji i biotehnologiji.

- Imamo izrazito puno znanja, kompetencija i patenata u proizvodnji i formulaciji razvoju novih starter kultura za proizvodnju fermentirane hrane, za proizvodnju probiotika, nutraceutika, za razvoj funkcionalne hrane, za izolaciju novih enzima, novih proteina, ali isto tako i za bio procesiranje hrane, za bio rafiniranje, nudimo nove tehnologije prerade hrane uz korištenje što manje energije i manji utjecaj na okoliš - ističe prof. dr. sc. Jadranka Frece.

Oformili su zbirku mikroorganizama odnosno banku autohtonih starter kultura. To je, primjerice, kvasac za proizvodnju kruha. No, starter kulture služe i za proizvodnju sve fermentirane hrane.

- Uvozimo komercijalne starter kulture iz drugih zemalja, dakle proizvode ih neke druge zemlje. Mi na PBF-u možemo sami proizvoditi, ali naše autohtone starter kulture koje smo izolirali iz naših tradicionalnih fermentiranih proizvoda, koji imaju oznaku izvornosti zemljopisnog podrijetla, primjerice drniški pršut, slavonski kulen, paški sir. Dakle to su autohtone starter kulture izolirane točno iz tih proizvoda. Ima interesa, buduće da naše starter kulture skraćuju vrijeme zrenja, produljuju trajnost samog proizvoda i do dva mjeseca, radili smo i sa školjkašima, gdje se produljuje trajnost na sedam dana. Na taj način biokonzerviranja zaista ima smisla i traži se - naglašava prof. dr. sc. Frece.

Trenutačno se na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu provodi više od trideset europskih projekata. Mnogi od njih omogućit će proizvodnju i konzerviranje kvalitetne hrane, osobito u uvjetima klimatskih promjena.