Među najpametnijim životinjama - slonovi koji se dozivaju imenom

Uz naprednu tehnologiju i uz pomoć umjetne inteligencije znanstvenici sve više otkrivaju dokaze da su mnoge životinje mnogo pametnije nego što se mislilo. Od čovjekolikih majmuna koji se sami liječe do slonova koji se međusobno dozivaju imenima, čudesni svijet prirode bio je pun fascinantnih otkrića tijekom 2024. godine.

Kažu da slonovi nikad ne zaboravljaju, ali u lipnju su znanstvenici izvijestili da su ta veličanstvena, društvena bića toliko pametna da čak mogu zvati jedno drugo jedinstvenim imenima.

Izvješće u časopisu Nature Ecology & Evolution zabilježilo je podatke o slonovima afričke savane koji se odazivaju na pojedinačna imena. Oni su jedna od rijetkih vrsta divljih životinja za koje se zna da to rade.

Imena su u obliku tihe tutnjave koja se može čuti na velikim udaljenostima diljem savane.

Biolozi su koristili strojno učenje kako bi otkrili uporabu imena u zvučnoj biblioteci vokalizacije slonova snimljenih u kenijskom Nacionalnom rezervatu Samburu i Nacionalnom parku Amboseli.

U jednom pokusu slonica Margaret čuje snimljeni poziv koji sadrži njezino ime. Ona odgovara lupanjem ušima i odmah uzvrati poziv.

U drugom je Margaret snimljena kako sluša snimljeni poziv upućen drugom slonu. Zastaje da posluša, ali ne uzvraća poziv.

- Slonovi se ponašaju vrlo zanimljivo kada su, primjerice, u velikoj grupi ženki, jedna poziva i cijela grupa odgovara, okuplja se oko nje ili je slijedi, objašnjava George Wittemyer, koautor izvješća i profesor na Warner koledžu za prirodne resurse Državnog sveučilišta u Coloradu.

- Onda uputi naizgled vrlo sličan poziv i nitko neće odgovoriti, nitko neće reagirati na taj poziv, osim jednog slona i taj će slon odgovoriti ili doći do nje. To znači da oni imaju način na koji komuniciraju s kim žele razgovarati.

Slonovski zov uključuje infrazvučne zvukove ispod dometa ljudskog sluha. Znanstvenici još uvijek ne znaju koji je dio vokalizacije ime.

Znanstvenici već dugo vrlo dobro razumiju aspekte komunikacije morskih životinja, uključujući zvižduke koje koriste dupini i pjesme koje pjevaju grbavi kitovi.

Ali 2024. skupina istraživača upotrijebila je svoju stručnost u umjetnoj inteligenciji, biologiji i računalnim znanostima kako bi otkrila fonetsku abecedu kitova ulješura.

Istraživači koji proučavaju kitove ulješure koji žive oko karipskog otoka Dominica po prvi su put opisali osnovne elemente načina na koji bi oni mogli međusobno razgovarati, u nastojanju da ih jednog dana bolje zaštite.

Poput mnogih kitova i dupina, ulješure su vrlo društveni sisavci i komuniciraju istiskivanjem zraka kroz svoje dišne sustave kako bi proizveli nizove brzih klikova koji mogu zvučati poput iznimno glasnog zatvarača pod vodom.

Klikovi se također koriste kao oblik eholokacije koji im pomaže u praćenju plijena.

Znanstvenici su desetljećima pokušavali shvatiti što bi ti klikovi mogli značiti, uz minimalan napredak.

Iako još uvijek ne znaju, sada misle da postoje skupovi klikova za koje vjeruju da čine 'fonetsku abecedu' koju kitovi mogu koristiti za izgradnju vrlo grubog ekvivalenta onoga što ljudi smatraju riječima i frazama.

Osim komunikacije pomoću zvuka, istraživači su u zasebnoj studiji otkrili da se dobri dupini 'smiješe' jedni drugima kako bi komunicirali tijekom igre.

Zajednička studija talijanskog Sveučilišta u Pisi i Sveučilišta u Torinu dala je novi uvid u složene društvene interakcije i vizualnu komunikaciju ovih razigranih morskih sisavaca.

Nalazi pokazuju da dupini koriste taj izraz kako bi vizualno signalizirali razigranost svojim pratiteljima.

Ovaj izraz javlja se prvenstveno kada je jedan dupin u vidnom polju drugog i često potiče brzu mimiku, sugerirajući sofisticirani oblik neverbalne komunikacije.

Svi znaju da su čimpanze pametne. Ali istraživanje sa Sveučilišta u Oxfordu objavljeno ove godine ukazuje na to da imaju sofisticiranu medicinsku kulturu te traže biljke s jakim antibakterijskim i protuupalnim učincima.

Studija je pratila dvije zajednice čimpanzi tijekom nekoliko mjeseci, osobito bolesne životinje i biljke koje su tražili.

U središnjem šumskom rezervatu Budongo, čimpanza s ozlijeđenom rukom jela je lišće paprati Christella parasitica.

Druga ženka s parazitskom infekcijom viđena je kako jede koru stabla mačjeg trna. Bilo je to prvi put da su čimpanze iz ove zajednice viđene kako konzumiraju ovu biljku.

Testovi u laboratoriju otkrili su da kora ima protuupalna i antimikrobna svojstva.

Tim je otkrio da su životinje posebno tražile 13 vrsta biljaka, uključujući mrtvo drvo.

Laboratorij je otkrio da 88% biljnih ekstrakata smanjuje rast bakterija, dok 33% ima protuupalna svojstva.

Nazivaju ih 'šumskim čovjekom', pa možda ne čudi što orangutani idu korak dalje u samoliječenju.

U svibnju ove godine znanstvenici su izvijestili da su promatrali orangutana u Indoneziji kako se, čini se, liječi i pokriva ranu lijekom iz tropske biljke.

Orangutan Rakus trgao je i potom žvakao listove ljekovite biljke koju ljudi diljem jugoistočne Azije koriste za liječenje bolova i upala.

Odrasli mužjak zatim je prstima nanio sokove biljke na ozljedu na desnom obrazu.

Nakon toga je pritisnuo sažvakanu biljku da pokrije otvorenu ranu poput improviziranog zavoja, kaže studija objavljena u Scientific Reportsu.

- Promatrali su ga kako se hrani ovom biljkom 13 minuta. A onda je nastavio žvakati, ali je prestao gutati i stavio je biljni sok iz usta točno na ranu, objašnjava Isabelle Laumer, kognitivna biologinja s Instituta Max Planck za ponašanje životinja.

- Ponavljao je to sedam minuta. Tako je iznova i iznova stavljao biljni sok na ranu, a kasnije je također uzeo čvršću biljnu tvar iz usta i stavio je na ranu, potpuno je prekrivajući.

Fotografije pokazuju da se rana životinje zatvorila u roku od dva mjeseca bez ikakvih problema.

Mnogi vlasnici pasa imaju osjećaj da njihovi ljubimci razumiju ljudski jezik više od jednostavnih naredbi.

Ne reagiraju samo na verbalne znakove poput 'sjedi' i 'ostani', već i na one koji se odnose na njihove omiljene igračke, automobil pa čak i kadu.

Ali znanost je imala problema s utvrđivanjem aktiviraju li psi doista mentalnu sliku u svom umu kada čuju ime predmeta, što bi sugeriralo dublje razumijevanje jezika slično onom koji posjeduju ljudi.

U ožujku ove godine studija u Mađarskoj otkrila je da osim što mogu odgovoriti na naredbe poput 'prevrni se', psi mogu naučiti povezivati riječi s određenim objektima. To se zove referentnim razumijevanjem koje do sada nije bilo dokazano kod pasa.

Studija, provedena na Odsjeku za etologiju Sveučilišta Eotvos Lorand u Budimpešti, koristila je elektrode pričvršćene na glave pasa za mjerenje aktivnosti mozga.

Eksperimenti, koji su provedeni na 18 pasa, pokazali su drugačiji obrazac mozga kada je psima pokazan predmet koji odgovara verbalnom znaku nego kada nije odgovarao - sugerirajući da su životinje dočarale mentalnu sliku predmeta na temelju njegovog imena.