Koralji neće preživjeti zagrijavanje bez smanjenja emisija plinova

Koralji se neće moći dovoljno brzo prilagoditi našem planetu koji se zagrijava bez brzog smanjenja emisija stakleničkih plinova. To je upozorenje u novoj studiji koja pokazuje da bi se koralji mogli nositi s porastom temperature mora, ali samo ako planet ograniči globalno zagrijavanje na 2 stupnja Celzija, kako je navedeno u Pariškom sporazumu.

Zdravi greben u Palauu u zapadnom Tihom oceanu pun je šarenih koralja koji skrivaju ribe i druge divlje životinje.

No te fotografije daju i drukčiju sliku - obližnji koralji postaju bijeli, izbijeljeni zbog porasta temperature vode.

Znanstvenici pokušavaju utvrditi je li to sumorna budućnost svih koralja na Zemlji.

U novim istraživanjima proučavali su grebene Palaua i razvili model populacije koralja.

Koristili su podatke o biologiji koralja osjetljivih na toplinu, a zatim simulirali različite posljedice za njih u alternativnim scenarijima klimatskih promjena.

Njihova otkrića, objavljena u časopisu Science, pokazuju da postoji rizik da bi koraljni grebeni kakve poznajemo mogli nestati ako se emisije stakleničkih plinova ne ograniče.

- S obzirom na trenutnu klimatsku politiku, nekako smo na pravom putu za svijet od 3 stupnja Celzija. Dakle, to bi do kraja 21. stoljeća bilo zagrijavanje od 3 stupnja u usporedbi s predindustrijskim razdobljem u kasnim 1800-ima. A prema tom scenariju, ako ne dopustimo koraljima u modelu da se prilagode, populacije će biti izgubljene do otprilike 2070., potpuni lokalni gubitak koralja, kaže glavni autor studije dr. Liam Lachs sa Sveučilišta Newcastle.

Međutim, ima neke nade za ovaj osjetljivi ekosustav jer bi se koralji mogli prilagoditi zagrijavanju oceana, posebno ako se porast globalne temperature može ograničiti na 2 stupnja.

- Genetska prilagodba mogla bi napraviti razliku između izgubljenih ili opstalih populacija. Sada one nisu u zdravom stanju, iscrpljene su, stvarno su male populacije, ali to bi moglo napraviti razliku, kaže Lachs.

Presudno za budućnost koralja na planetu je način na koji odlučujemo upravljati našim grebenima.

Održavanje dobre kvalitete vode i obuzdavanje ribolovnih praksi koje ih oštećuju pomoći će koraljima da budu u zdravom stanju za prilagodbu, kaže Lachs.

Ali postoje i drugi, inovativniji načini potencijalnog ubrzanja tempa prilagodbe.

- Mogli bismo dizajnirati zaštićena područja grebena koja na neki način naglašavaju specifične veze između grebena. Na primjer, ako imate greben za koji znate da ima mnogo koralja otpornih na toplinu na određenoj lokaciji, a nalazi se na mjestu gdje se oceanske struje kreću od tog grebena do mnogih drugih, to bi moglo biti dobro mjesto za zaštitu, jer će koralji otporni na toplinu s tog grebena zasijati mnogo različitih drugih lokacija, objašnjava Lachs.

A tu su i vrhunski programi, poput onog koji je već u tijeku na Palauu, za poboljšanje otpornosti na toplinu kroz 'potpomognutu evoluciju' i selektivni uzgoj koralja.

Za Lachsa, rješavanje problema kako spasiti koralje na Zemlji moglo bi imati utjecaj daleko izvan grebena.

- Svjedoci smo gubitka kelpa zbog morskih toplinskih valova. Vidimo velike suše i šumske požare na kopnu. Ako uspijemo pronaći rješenja za problem koraljnih grebena, možda to može poslužiti kao putokaz koji će se primijeniti i na druge ekosustave, kaže on.