Četristogodišnji misterij zloglasne mađarske 'Krvave grofice' i dalje traje

06.11.2024.

07:02

Autor: J.S./HTV/AP

Elizabeth Báthory
Elizabeth Báthory
Foto: Screenshot / AP

Već 400 godina jeziva priča o 'Krvavoj grofici', mađarskoj plemkinji poznatoj kao najmasovnijoj serijskoj ubojici svih vremena, zaokuplja maštu. Međutim, sve veći broj istraživača sada dovodi u sumnju je li Elizabeth Báthory doista bila čudovište kakvim je prikazana.

Navodna djela toliko su izopačena da čak i replika haljine koju je nekoć nosila 'Krvava grofica' privlači posjetitelje u muzej u zapadnoj Slovačkoj.

Na obližnjem zidu nalazi se portret zloglasne plemkinje kako bi pozvao posjetitelje muzeja da joj se zagledaju u oči i sami odluče je li Elizabeth Báthory doista bila tako zla kao što legende sugeriraju.

Pričalo se da je Báthory mučila i ubila oko 650 mladih žena i djevojaka u svom dvorcu u današnjem gradu Čachtice, u zapadnoj Slovačkoj.

Legenda kaže da se rado kupala u krvi svojih žrtava u uvjerenju da će joj to pomoći zadržati mladost.

Glasine o Elizabethinoj okrutnosti proširile su se Ugarskim kraljevstvom početkom 17. stoljeća, a nakon kraljevske istrage četvorica njezinih slugu osuđena su za ubojstvo i pogubljena.

'Krvava grofica' uhićena je i zatvorena u zidove vlastitog dvorca sve dok nije umrla 1614.

Njezina jeziva priča plijenila je maštu i izazivala nagađanja stoljećima, iznjedrivši knjige, filmove i televizijske serije.


Haljina Elizabeth Báthory

Haljina Elizabeth Báthory

Foto: Screenshot / AP

Međutim, neki istraživači sumnjaju da je ona doista bila odgovorna za navodnu svirepost.

Oni sugeriraju da je kao bogata i moćna žena u kasnoj renesansi možda i sama bila žrtva.

- Je li Báthory bila serijski ubojica koja je mučila 650 mladih žena samo za svoje zadovoljstvo?, pita se Annouchka Bayley, britanska spisateljica i akademkinja koja je nedavno objavila roman o bogatoj grofici.

- Vrlo sam uvjeren da je to, kako mi to kažemo u Engleskoj, 'stitch-up job' (manipulacijom nekoga krivo optužiti), dodaje Bayley.

Za Bayley, izvanrednu profesoricu na Sveučilištu u Cambridgeu, popularna priča o Báthory kao serijskoj ubojici oslanja se na stilsku figuru 'žene kao čudovišta', koja nije potkrijepljena dostupnim dokazima.

Umjesto ubojica, tvrdi ona, Báthory je možda bila subverzivna figura koja je predstavljala prijetnju strukturi moći kraljevstva, posebno s obzirom na dokaze da je naučila mnoge mlade žene čitati i da je možda posjedovala tiskaru - radikalan čin tijekom razdoblja u kojem je živjela.

Báthory je rođena u aristokratskoj obitelji 1560., a 1575. udala se za bogatog mađarskog plemića Ferenca Nádasdyja, a par je kontrolirao veliko bogatstvo i posjede diljem kraljevstva.

Nakon Nádasdyjeve iznenadne smrti 1604., Báthory je naslijedila njegovu zemlju i bogatstvo te raspolagala ogromnim bogatstvom, kaže Bayley.

Bayley i drugi znanstvenici istaknuli su da bi upravo bogatstvo i status mogli biti motiv drugim moćnicima tog vremena da pokušaju uništiti Báthory i prigrabiti njezino bogatstvo.

Báthoryno odbijanje da se ponovno uda nakon muževljeve smrti i njezine aktivnosti u obrazovanju mladih žena bili su izazov autoritetu, smatra Bayley.

Ona vjeruje da je popularna kultura kroz stoljeća bila neopravdano fascinirana najjezivijim i najnasilnijim pričama i da je povijest često stigmatizirala moćne žene.

Dvorac Elizabeth Báthory

Dvorac Elizabeth Báthory

Foto: Screenshot / AP

S 'kontrapričom' o grofici Báthory, Bayley se nada ispraviti nepravdu za nju i sve druge koje je povijest možda nepravedno osudila.

- Mislim da je ova figura otrcana i izlizana. Mislim da figura žene kao čudovišta postoji još od Meduze, ako ne i prije. Meduza je imala dosta prerada, a i druge figure dosta su prerađivane. Zašto ne bi bila i Báthory?, pita se Bayley.

Skepticizam oko grofičine krivnje nije ograničen samo na akademsku zajednicu – oko tog pitanja razjedinjeni su i u selu u kojem su se zločini navodno dogodili.

Ivan Pisca, lokalni farmer, kaže da snaga ove priče možda opada kako generacije dolaze i odlaze.

- Postoje legende o Elizabeth Báthory, relativno krvožedne, o mladim djevojkama koje je mučila i potom ubila. Stariji ljudi vjeruju u ove priče, ali mlađi ljudi možda znaju nešto manje o njima, kaže.

- Trebala bi biti pokopana u obližnjoj crkvi u Čachticama, ali ne dopuštaju da se grobnica ponovno otvori, kaže Pisca.

Četiri stotine godina nakon smrti grofice Báthory, razlikovanje činjenica od fikcije ostaje težak izazov, ali Bayley i drugi istraživači smatraju vrijednim pokušati ispraviti stvari.

- Ona zaslužuje bolje. Svi zaslužujemo bolje, kaže Bayley.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!