Književnost u 2019. - živa i socijalno osviještena

Relativna stabilnost knjižarske mreže, kontinuitet literarne proizvodnje i nastavljeno intenziviranje aktivnosti promidžbi domaćih i stranih autora na festivalima i promocijama ključne su odrednice hrvatske književne scene u 2019., koja je u protekloj godini pokazala iznimno zanimanje za teme suvremenosti.

Središnji događaj za hrvatsku kulturu u 2019. svakako je bilo cjelogodišnje obilježavanje 150. obljetnice postojanja i 25 godina od ponovnog pokretanja Vijenca, časopisa za kulturu Matice hrvatske. Vrhunac obilježavanja dviju važnih obljetnica bilo je veliko slavljeničko okupljanje u Hrvatskom glazbenom zavodu 7. studenoga.

Međunarodna manifestacija Zagrebački književni razgovori Društva hrvatskih književnika (DHK) proslavila je početkom listopada 40. rođendan s temom ‘Što je književnost danas?’, u sklopu koje su o svojem poimanju uloge i položaja književnosti u suvremenim zapadnim društvima govorili ugledni stručnjaci iz Hrvatske i osam zemalja.

Razred za umjetnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) obilježio je u studenome 100. godišnjicu od osnutka, a važnu je obljetnicu imao i najveći knjižni klub u Hrvatskoj, Svijet knjige nakladnika Mozaika knjiga, koji je 30. rođendan u lipnju proslavio predstavljanjem jedinstvenog enciklopedijskog izdanja ‘Knjige koje su promijenile povijest’.

Budućnost čovjeka temeljno kulturno pitanje

Izbjeglička kriza u Europi, rast populističkih desničarskih političkih retorika, jačanje vidljivosti marginaliziranih skupina te budućnost čovjeka današnjice u svijetu ubrzanih promjena, sve intenzivnije digitalizacije društva i ubrzanog urušavanja prirodnog okoliša uslijed ekološke krize, teme su oko kojih se okupljao književni svijet, s fokusom na temeljno pitanje ono pronalaska ispunjenja i sreće.

Pitanjem budućnosti suvremenoga čovjeka i uloge knjige u sve otuđenijem svijetu brzih promjena bavio se ovogodišnji Zagreb Book Festival (ZBF), čije se peto izdanje održalo od 20. do 25. svibnja. Osamdesetak hrvatskih i stranih književnika, znanstvenika, novinara, publicista i prevoditelja sudjelovalo je u programima osmišljenim oko središnje teme ‘Vrli novi svijet?’.
Otuđenost i depresija u fokusu 5. Zagreb book festivala
Zvijezde 12. riječkog sajma knjiga i festivala autora v(R)risak nakladnika VBZ, na kojemu je od 12. do 19. svibnja u 60 programa sudjelovalo stotinu gostiju iz desetak zemalja, bili su francuski grafički umjetnik Barroux, te jamajkanski pjesnik i prozaik s britanskom adresom Kei Miller.

Osamnaesto izdanje Festivala europske kratke priče (FEKP) održalo se u Zagrebu i Rijeci od 2. do 7. lipnja na središnju temu ‘Homo Narrans’ posvećenu temeljnoj ljudskoj potrebi za pričanjem priča, a niz istaknutih inozemnih književnika predvodio je kultni mađarski pisac László Krasznahorkai, dobitnik najprestižnijih svjetskih književnih nagrada, među kojima i nagrade Man Booker International.
Slavni 'Bookerovac' Krasznahorkai u Zagrebu
Prvog američkog dobitnika Man Bookera, Paula Beattyja ugostio je u rujnu u Zagrebu Festival svjetske književnosti nakladnika Frakture, a među stotinjak gostiju bili su i jedna od najvažnijih svjetskih autorica u stalnom užem krugu za Nobelovu nagradu, ruska spisateljica Ljudmila Ulicka, dobitnica Goncourta Leila Slimani, slavni Jorge Bucay, Španjolac Fernando Aramburu i ‘autor koji se usudio nastaviti djelo Stiega Larssona’, David Lagercrantz.
Lj. Ulicka: Ne volim vlast, između vlasti i pojedinca uvijek postoji sukob.
Pesimizam zbog pada čitanosti osporavaju optimistični podaci s Interlibera

Na 25. izdanju Sa(n)jma knjige u Istri gotovo 300 domaćih i inozemnih gostiju raspravljalo je o ‘Gradovima u tijeku’, a o tome kako ‘živjeti sadašnjost’ gradova, te kako razgovarati o njihovoj budućnosti a pritom ne zaboraviti njihovu prošlost raspravljali su, među ostalima, gosti novog programa Slavenski đardin, nagrađivani ruski pisci Guzel Jahina, Sergej Lebedev i Jevgenij Vodolazkin.

Kraj godine obilježila je jubilarna 15. Revija malih književnosti književnog kluba Bookse, koja se održala od 28. studenog do 5. prosinca u Zagrebu, Rijeci i Dubrovniku, a ugostila je egipatske književnike Mansouru Ez-Eldin, Naela el-Toukhija i Yassera Abdela Latifa, te time zaokružila svoj trogodišnji ciklus posvećen književnostima zemalja arapskoga Mediterana.

I ove su godine, kroz festivale Europea Naklade Ljevak i Europa iznutra i izvana Hena coma, Hrvatsku posjetili pisci u nas manje prevođenih jezika. Književni festival Europea sedmu je sezonu otvorio gostovanjima Europskom nagradom za književnost nagrađenih pisaca iz Irske, Rumunjske, Njemačke i Češke, dok je Hena com, među ostalima ugostio Poljaka Szczepana Twardocha, katalonskoga književnika Tonija Salu, Finca Tommija Kinnunena i skandinavsku spisateljicu Moniku Fagerholm.

Manifestacija Noć knjige održala se u 175 gradova i mjesta diljem Hrvatske s više od 800 programa okupljenih oko središnje teme ‘Omiljeni likovi i junaci iz svijeta knjige i stripa’.

Unatoč podacima koji su pokazali da je u godini dana do travnja barem jednu knjigu pročitalo 42 posto građana Hrvatske, u odnosu na godinu prije kada je čitanost iznosila 56 posto, podaci sajma knjiga Interliber pokazali su da Hrvati ipak i dalje vole čitati: u paviljonima 5 i 6 Zagrebačkog velesajma od 12. do 17. studenoga predstavilo se 380 izlagača iz 18 zemalja, 18 posto više nego prošle godine, a njihove je štandove obišlo više od 150 tisuća posjetitelja, u usporedbi sa 130 tisuća prošle godine.
Idilična slika Interlibera (ne) odražava realno stanje? <script async src="//cdn.embedly.com/widgets/platform.js" charset="UTF-8"></script>

Valorizacija književne produkcije

U 2019. svijet je podijelila odluka Švedske akademije o dodjeli Nobelove nagrade za književnost austrijskom književniku Peteru Handkeu. Zbog njegove potpore srbijanskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, politička, kulturna i društvena javnost iz Hrvatske i svijeta tu je odluku oštro osudila, dvoje članova Nobelova odbora za književnost podnijelo je ostavku, a sama ceremonija dodjele u Stockholmu popraćena je prosvjedima.
Dodijeljene Nobelove nagrade
Najveća hrvatska nagrada u kulturi, Nagrada Vladimir Nazor, dodijeljena je pjesniku Danijelu Dragojeviću za životno djelo, no on je nije prihvatio, dok je godišnja nagrada uručena Ludwigu Baueru za roman ‘Muškarac u žutom kaputu’.

Laureatom nagrade Hrvatskog društva pisaca Janko Polić Kamov proglašen je Borivoj Radaković za roman ‘Hoćemo li sutra u kino’. Predrag Raos dobitnik je prve nagrade za dramsko djelo Marin Držić Ministarstva kulture za dramski tekst ‘Raj pa kraj’, a književna nagrada Zaklade HAZU Stipan Bilić-Prcić dodijeljena je Julijani Adamović za knjigu ‘Divlje guske’.
Zašto su guske Julijane Adamović divlje, a ne pitome?

Nagrada Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku knjigu 56. Goranova proljeća otišla je u ruke Martini Vidaić za zbirku pjesama ‘Mehanika peluda’, dok je Denis Ćosić laureat Gorana za mlade pjesnike za rukopis ‘Crveno prije sutona’.

Nagradu Iso Velikanović za najbolja ostvarenja na području književnoga prevodilaštva za životno djelo dobio je Mate Maras, dok je godišnju nagradu dobila Anda Bukvić Pažin za prijevod romana Eimear McBride ‘Manji smo boemi’.

Publika Sajma knjige u Istri nagradu Libar za vajk dodijelila je knjizi ‘Poštovani kukci i druge jezive priče’ Maše Kolanović, a pjesnik Stanko Krnjić dobitnik je Nagrade Dragutin Tadijanović koju dodjeljuje Zaklada HAZU.
Nagrada publike 25. Sanjanja knjiga Maši Kolanović

Sto tisuća kuna vrijednu V.B.Z.-ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman dobila je Olja Raičević Knežević za rukopis ‘Katarina, velika i mala’; nagrada tportala vrijedna 50 tisuća kuna ove je godine dodijeljena Nikoli Petkoviću za ‘Put u Gonars’, a književna nagrada Fric za najbolju knjigu fikcijske proze tjednika Express uz iznos od 75 tisuća kuna otišla je Jurici Pavičiću za roman ‘Crvena voda’.

U godini na izmaku napustili su nas jezikoslovci i kroatisti Josip Silić i Marko Samardžija, književna prevoditeljica i urednica Irena Lukšić, književnica i prevoditeljica Mirjana Buljan, književnik i znanstvenik Stanislav Marijanović, povjesničar Petar Strčić, upravitelj Arhiva HAZU-a, akademik Radoslav Katičić te književnici Kazimir Klarić i Branko Pilaš.