Na HRT-u digitalizirane najstarije snimke, i kultni "Gruntovčani"

Jedna od najvećih vrijednosti HRT-a upravo je arhiva koja čuva svjedočanstva o povijesti dugoj gotovo šest desetljeća. Čuvanje vrijednog materijala mnogo je kompliciranije nego što se to možda čini, a čak i stare snimke moraju pratiti razvoj tehnologije. Vrijedni kadrovi kultnih Gruntovčana, uz koje su odrastali mnogi, sada su dostupni i u digitalnom obliku. Završena je digitalizacija najstarijih magnetskih vrpci iz HRT-ove arhive.

Arhivske su se snimke kroz desetljeća pohranjivale na različitim nosačima. Filmske trake, magnetske vrpce i VHS kasete samo su neke od njih. 

U emisiji Kod nas doma, kroz arhivu HRT-a gledatelje je vodila Stephanie Stelko.

- Bez obzira na posebne uvjete u našem spremištu, sva ta građa protokom vremena polako propada. Da bismo je spasili od propadanja, mi to moramo digitalizirati. Samo se tako ova građa može ponovno koristiti. Nekada se reprizira, a nekad se koristi u montaži za stvaranje novih emisija i novog programa, rekla je Jasmina Tunjić, rukovoditeljica Odjela audiovizualnog gradiva HRT-a. 

Snimke iz razdoblja 1968. - 1986. sada stanu u dva kovčega 

Sada su tako spašene snimke iz razdoblja između 1968. i 1986. Dosad su čuvane na 4500 dvoinčnih magnetskih vrpci ukupne duljine od 8000 kilometara, što je udaljenost od Hrvatske do Kine. U HRT-ovom su spremištu zauzimale 1000 kvadratnih metara. Sada stanu u dva manja kovčega. 

U Europi postoje samo tri tvrtke koje imaju mogućnost digitalizacije ovakvih vrpci, a upute za upotrebu ovih uređaja ne mogu se pronaći na internetu. Zato je od ključne važnosti znanje i iskustvo koje posjeduje gospodin Sabit Šarac.

- Ja se dugo bavim videom i uvijek me zanimalo što će biti sa slikom, 40 godina radim s videom i jedan sam rijetkih koji su uspjeli nabaviti ove strojeve. Nema literature, nego baš iskustva ljudi od kojih su ostali zapisi, govori gospodin Šarac o svojem specifičnom znanju.

Ukratko je opisao proces digitalizacije vrijednih starih snimki. 

- Moramo traku fizički otvoriti i vidjeti koji problem ima - ljepljivost, plijesnjivost i deformacija. Evo ovdje imamo primjer trake koja je jako ljepljiva. S njom imamo poseban postupak čišćenja. Ja se nadam da ćemo ju uspjeti spasiti, ne znam o čemu se radi, ali uvijek mi bude žao autorskog djela nečijeg, jer ja većinu tih ljudi i poznajem. Da bismo se riješili ljepljivosti, trebamo je termički obraditi. Imamo specijalne laboratorijske pećnice u kojima to radimo, gdje budu na 54 stupnja, širi formati i po 30 sati budu u pećnici da bi bili spremni za daljnju obradu, rekao je. 

Za poliranje i vakumiranje također postoje posebni strojevi. A potom, napokon ide presnimavanje.

Arhiva - srce televizije - čuva povijest naroda 

Kako bi arhivski materijali zadovoljili suvremene standarde, restauriraju se slika i zvuk.

- Mi koji radimo u arhivi volimo reći da smo srce televizije. Još je UNESCO definirao da je audiovizualno gradivo od neprocjenjive kulturne i povijesne vrijednosti za identitet jednog naroda, što znači da mi ovdje čuvamo povijest našeg naroda u riječi i slici, ističe Jasmina Tunjić, rukovoditeljica Odjela audiovizualnog gradiva HRT-a. 

- Ja sam svaki dan u povijesti, smije se gospodin Šarac kada ga pitamo kako je to svaki se dan vraćati u prošlost, dok pregledava i presnimava materijale. 

- Jako je bogata ova arhiva i nadam se da će je što više biti u eteru, kaže Sabit Šarac. 

Stara poslovica kaže - što nije zapisano, nije se ni dogodilo. No danas vrijede drukčija pravila - da bismo svjedočili trenutku u povijesti, on mora biti snimljen, sačuvan, obrađen i učinjen dostupnim. 

A kako tehnologija brzo napreduje, pred Arhivom uvijek ostaje puno posla.