Rušenje gnijezda vrana je protuzakonito, ali i neučinkovito

Znate onog jednog susjeda koji uznemirava sve u kvartu? Ako je on takav, ne znači da su takvi svi susjedi. Isto je i s vranama - koje su pomalo nepravedno proglašene agresivnima.

- Analizom dostupnih informacija došli smo do zaključka da je za 90 % napada u Zagrebu odgovoran jedan par sivih vrana, govori Iva Šoštarić, ornitologinja Udruge Biom.

Ornitologinja Iva velika je ljubiteljica vrana. Inteligentne su, snalažljive i društvene. A baš kao i kod ljudi - ima ih svakakvih.

U Zagrebu su najzastupljenije dvije vrste vrana

- U Zagrebu imate dvije vrste vrana koje su najzastupljenije. Jedna je u potpunosti crna, gnijezdi se kolonijalno, načičkaju hrpu gnijezda na jednom stablu, glasne su i po tome ih ljudi pamte. To su gačci i oni su jedna plaha vrsta vrane koja se kloni ljudi. S druge strane imate sivu vranu, one su teritorijalna vrsta, postave gnijezdo na neko mjesto i na tom teritoriju gdje postave gnijezdo, taj teritorij štite. Cilj im je zapanjiti nas, iziritirati nas da im se maknemo s puta kako bi zaštitile svoje ptiće, govori Šoštarić.

Mama kao mama, sve će učiniti da zaštiti svoje potomstvo. No je li istina da vrane, kao neke druge mame, vole sjajne stvari? 

- To je jedan jako zanimljiv urbani mit koji ima bazu u stvarnosti. To prikupljanje sjajnih stvari je vezano uz vrane koje su primijetile da mi volimo sjajne stvari i onda nam ih donose zauzvrat za hranu, ističe ornitologinja.

Vrane se krivo optužuje za nestanak pjevica

Vrane se krivo optužuje i za nestanak pjevica i drugih ptičjih vrsta u gradovima. I za to smo prvenstveno odgovorni mi.

- Osim što imamo, otpada sve više u gradovima i što je taj otpad posvuda, način na koji upravljamo zelenim površinama pogoduje sivim vranama: nisko pokošena trava, nema grmlja, visoka i rijetka stabla na kojima se mogu gnijezditi, sve to ovoj vrsti jako odgovara, a većini ostalih vrsta ptica ne odgovara, kaže.

Rušenje njihovih gnijezda nije rješenje

No, rušenje njihovih gnijezda nije rješenje. Ne samo da je protuzakonito, već i neučinkovito, jer one će gnijezda ponovno izgraditi i to na širem području.

- Kada su kolonije neposredno uz stambenu zgradu i nema načina da se postigne suživot, ono što predlažemo je strateško orezivanje grana, naravno izvan sezone gniježđenja, kako bi se ptice obeshrabrile da se tu gnijezde. S druge strane, jako je važno zaštiti gnijezda na kojima se gnijezde gačci u gradovima, koja su dobra za gačce, a istovremeno i za ljude, pojašnjava Šoštarić.

Jer gradovi nisu rezervirani samo za ljude - oni su mjesto suživota mnogih vrsta. Vrane su, kakvo god vaše mišljenje o njima bilo, s punim pravom naši sugrađani.