Kako kulturni antropolozi oblikuju našu svakodnevicu

Etnologija nas uglavnom asocira na folklor, a kulturna antropologija na proučavanje dalekih i egzotičnih plemena. No, te su se znanstvene discipline kroz godine promijenile i modernizirale, a čime se sve danas bave kulturni antropolozi? 

Proučavaju vlastita društva

Andrea je kulturna antropologinja. No, njen teren nije, kako mnogi vjeruju, u brazilskim prašumama ili afričkim stepama. Njen teren je doma - u Podsusedu. Ovdje vodi turističke razglede.

- Ovdje smo imali najstarije kupalište, bila je stanica Samoborčeka vlaka, imamo ostatke zagrebačkog kita, Stari Grad Susedgrad i jedan skriveni mali biser, kapelicu Sv. Martina, rekla je turistička vodičica Andrea Kolić.

Kulturni antropolozi već su se odavno okrenuli proučavanju vlastitih društava, a za njihove je vještine sve više prostora i izvan fakulteta, instituta i muzeja. Pokazalo je to i istraživanje profesorica sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

- Najviše rade kao istraživači korisničkog iskustva, odnosno UX researchersi, rade kao konzultanti na području poslovne kulture, u području održivog razvoja, a ima i onih koji su privatni poduzetnici koji rade kao kulturni producenti, naglasila je dr. sc. Marijana Belaj, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju. 

Posebne vještine 

Tako se Marija Gačić s diplomom etnologije i kulturne antropologije vratila u rodnu Slavoniju i ondje razvila uspješan biznis.

- Radim u ruralnoj sredini, gdje sam prepoznala potrebe za programima poput kreativnih radionica za djecu i odrasle, koji se temelje na nekom lokalnom kulturnom elementom kojeg ja onda interpretiram. Bavim se interpretacijom i upravljanjem baštinom, posredovanjem u raznim kulturnim procesima, kao i produkcijom folklornih festivala, istaknula je poduzetnica Marija Gačić.

Uz znanja o kulturi i baštini, kulturni se antropolozi ističu i posebnim vještinama.

- Empatija, kvalitativna metodologija, izuzetno fini senzibilitet za slušanje sugovornika, provedba intervjua, dugoročno promatranje zajednica, jedan participativni pristup, kazala je dr. sc. Tihana Rubić, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju. 

Ima prostora za napredak

Koji postaju sve važniji elementi korporativne kulture.

- Ono gdje vidim da mi jako pomažu moje vještine je u organizaciji timskih aktivnosti, gdje je potrebna participacija ljudi, koji na nju možda i nisu navikli, gdje je potrebna njihova povratna informacija koju nećete dobiti na prvu, nego ih morate potaknuti na promišljanje, na gledanje iz druge perspektive na nešto na što gledaju svaki dan, poručila je djelatnica u bankarskom sektoru Melita Trbušić.

Iako ove vještine postaju sve cjenjenije i na hrvatskom tržištu rada, autorice istraživanja smatraju da ima još prostora za napredak.

U inozemstvu su, primjerice, antropolozi često uključeni u razvoj umjetne inteligencije, u primijenjena istraživanja u medicini te u urbano planiranje.

- Zapravo sva ona područja koja se odnose na život zajednica, njihove potrebe i probleme, dodala je Belaj.

A i na prezentaciju baštine.

- Znamo prepoznati vrijednosti samog kraja ili grada ili dijela grada, razmišljamo o načinu života nekada i sada, rekla je Kolić.

Pa nam i našu svakodnevicu mogu prikazati u nekom novom, drugačijem i zanimljivijem svjetlu.

"Kakve gradove želimo?"

A da antropologija može biti itekako lukrativan posao, smatra doktorica znanosti Valentina Gulin Zrnić s Instituta za etnologiju i folkloristiku.

Ona se kao kulturna antropologinja istaknula na području istraživanja gradova i urbanog života. Trenutno vodi istraživački projekt vrlo aktualnog naziva – ''Kakve gradove želimo?'', pa smo ju pitali ima li već neki odgovor na to pitanje?