Vrnik - otok s kojeg je počela obrada kamena u Dalmaciji

Jeste li čuli za otok Vrnik kraj Korčule? Odatle cijela Dalmacija vuče kamenoklesarske korijene. Danas je ta prošlost otoka zamrla, a oživljavaju je projektom Zapisano u kamenu učenici Srednje škole Petra Šegedina iz Korčule.

- Odavde su Bračane naučili vaditi kamen. Braća Fabris su odselila na Brač i Bračane naučili vaditi kamen. Na Humu ima crkva braće Fabris. Ne sjećam se baš točno godine, ali odavde je počela obrada kamena u Dalmaciji, govori nam mještanin Vrnika Jadranko Foretić.

- Našega kamena ima u cilom svitu - od Bijele kuće u Washingtonu, ona se počela graditi s Vrnika, prva dva reda kamena i četiri dvanaestmetarska stupa, Aja Sofija je popravljana s Vrnika, Stradun, Knežev dvor, crkva Male Braće, ima ga, kažu, crkva svetog Duje osim zvonika, Šibenska katedrala, zgrada parlamenta u Budimpešti i vijećnica u Beču ili obrnuto, kaže Jadranko, koji još čuva dio alata s kojim je radio kao pomagač zadnjem kamenoklesaru na otoku.

O kamenoklesarskoj povijesti otoka učenici Srednje škole Petra Šegedina u Korčuli napravili su projekt Zapisano u kamenu. Na Festivalu izvrsnosti u Solinu s njim su osvojili drugo mjesto.

- Spojili smo tradiciju i moderno, ponovno smo oživjeli Vrnik i ono što je Vrniku u srcu , a to je kamenoklesarstvo, kaže Glorija Petković, nastavnica hrvatskog jezika i književnosti u Srednjoj školi Petra Šegedina.

- Prvo smo željeli odati počast starim klesarima koji su mukotrpno ovdje živjeli i radili i vadili kamen, kamen kojem nema premca u svijetu, a drugi cilj, koji nije manje bitan, je da naše učenike naučimo koliko je važno očuvati kulturno-povijesnu baštinu i običaje ovoga otoka, napominje Ines Peručić Blitvić, profesorica u Srednjoj školi Petra Šegedina.

- Mi smo napravili knjižicu u sklopu projekta, u njoj smo zapisali običaje Vrnika, njihov jezik, neke anegdote o kamenolomu, tehnike vađenja kamena i o školi i o svemu i svačemu, kaže učenica Eva Depolo.

- U više navrata dolazili smo na Vrnik, posjetili smo naše Škojare koji su nam ispričali svakakve priče i to smo sve stavili u naš film. Prikupljali smo videa kamenoloma, crkvi, škole i samog Vrnika i to smo sve sklopili u jedan video, kaže učenica Marta Bakarić.

Danas na Vrniku živi četvero ljudi , a nekad ih je bilo četiristo - svi odreda bavili su se kamenom, nije tu bilo ribara ni vrtova, sve su nabavljali s Korčule. Kako je teško bilo djeci na Korčulu ići u školu - izgradili su i školu na otoku. Danas je tu restoran, a na katu je ostavljan razred - kao sjećanje na nekadašnji život otoka... Iako su odavno iselili, svi se Vrničani ljeti vraćaju na otok kako bi proslavili Gospu od Škoja, njihovu zaštitnicu.

Od trima se planira napraviti muzej kamenoklesarstva - kako bi svi posjetitelji otoka zaronili u povijest i otkrili važnost kamena za život otoka Vrnika.