Kako se digitalizira HRT-ov arhiv? Pećnica, NASA-in čistač traka...

HRT u svom arhivu čuva više od pola milijuna sati arhivske građe. Među njima i ono što ste najviše voljeli, slavnu Kviskoteku, brojne vrijedne serije...Kuda idu divlje svinje, Gruntovčani, Malo i Velo misto, Kapelski kresovi... Arhivski materijal HRT-a nastao do 1990. ima status kulturnog dobra, a kako bi se sačuvao, ušao je u proces digitalizacije. 

Tehničar Sabit Šarac vodi nas kroz postupak.

- Ovo je magnetna traka stara u prosjeku 40 godina, pokazuje nam.

- Prva faza je ta da ćemo ustanoviti njeno fizičko stanje, dakle, imamo li pojavu plijesni, ljepljivosti i ostalih problema, objašnjava.

Traka ide u pećnicu kako bi se eliminirala ljepljivost. Pojedini proizvođači traka nisu imali baš dobre recepte, kaže Šarac, pa je neke vrpce potrebno tretirati i po 20 sati. 

NASA-in čistač traka

Nakon termičke obrade traka ide na čistač kako bi se skinuo višak ljepila koji se pojavio na površini.

- Čistač traka koji je neophodan u cijelom ovome lancu konstruirala je NASA radi očitanja svojih podataka koji su bili spremljeni na toj istoj traci od 2 inča, objašnjava Šarac. 

Nakon pripreme traka ide na presnimavanje, a slijedi faza obrade slike i tona. Nakon digitaliziranja i obrade, rade se formati koji su pogodni za montažu, za emitiranje, a jedna kopija čuva se u izvornom obliku, bez intervencija.

- Sada se arhivski sadržaj Hrvatske radiotelevizije nalazi na nekih 3000 kvadratnih metara, u prostoru zgrade Hrvatske radiotelevizije, taj sadržaj je u svom kompletnom obujmu kulturna baština Republike Hrvatske. Po završetku projekta digitalizacije praktički taj sadržaj će se nalaziti na prostoru od jednog kvadratnog metra, bit će u jednoj kutiji koja će biti volumena možda svega tri do pet kvadratnih metara, kaže Blago Markota, rukovoditelj Arhiva i programskog gradiva HRT-a.

- U samim počecima se snimalo na filmsku vrpcu, na 16 mm, najviše na njoj imamo snimljeno. Imamo jako puno sati, oko 35 tisuća sati snimljene filmske vrpce, i naše najpoznatije serije su snimane na tim vrpcama, koje čuvamo u arhivskom frižideru koji je velik oko 100 kvadratnih metara i tamo su stvarno najvrjednije stvari snimljene prije 60 i nešto godina, ističe Jasmina Tunjić, rukovoditeljica Odjela audiovizualnog gradiva HRT-a.

- Čuvamo doista najvrednije stvari koje televizija ima, a to su naše kultne serije kao Gruntovčani, Kuda idu divlje svinje, čuvamo dokumentarne serijale o Titu, povijesne materijale iz 2. svjetskog rata, kaže. 

Sadržaj dostupan svima

Markota ističe da u današnje vrijeme pristup arhivskom sadržaju imaju svi, sukladno općim uvjetima, i svi koji žele pregledati sadržaj mogu se javiti na javni mail Arhive HRT-a.

- Naš cilj je da preko digitalnih platformi taj sadržaj bude dostupan svima, poručuje.

- To će se morati napraviti nove platforme tako da ćete praktički moći pristupati sadržaju i preko weba i preko aplikacija, preko mobitela, preko tableta, preko laptopa, preko stolnih računala, preko praktički svakog medija, kaže Markota.