Sisi: Lady Di 19. stoljeća

Kada bi se nekome tko nikad nije čuo za austrijsku caricu Sisi, pravog imena Elizabeta, trebalo što kraće opisati tko je i što je ona bila, najtočnije bi bilo reći - Lady Di 19. stoljeća. Sličnosti je uistinu mnogo.

Obje su bile medijske zvijezde, omiljene u narodu, ikone mode i stila koji su mnogi nastojali kopirati. Istodobno, beznadno razočarane u brak koji je isprva izgledao kao ostvareni san, romantično i bajkovito.

Nije posve slučajno da bajke ne idu u nastavcima, ne postoji Pepeljuga 2, jer tko zna što bi se sve dogodilo nakon sretnog završetka.

I jedna i druga osjećale su se zarobljenima u svojim ulogama u kraljevskoj obitelji, kao u zlatnom kavezu, u stalnom sukobu s dvorskim protokolom i svitom. To ih je dodatno približilo masama i izazivalo empatiju, pa i naznačilo ranjivost s kojom su se obični ljudi barem donekle mogli poistovjećivati.

I jedna i druga bile su plemkinje, ali odrasle na imanjima, izvan društvenih stega, zbog čega su ih zli dvorski jezici pogrdno nazivali seljančicama. Unatoč tomu besramno su iskorištene za poliranje i podizanje imidža omrznutih dinastija. 

Lady Di otkrila je da je njezino vjenčanje „iz bajke“, koje su pratili milijuni gledatelja u televizijskom prijenosu, bio najgori dan u njezinu životu. Sisi je provela medeni mjesec kao u noćnoj mori, sa svekrvom i čitavim dvorom ispred ložnice. Obje su patile od depresije, psihosomatskih bolesti, poremećaja prehrane, liječile se bjegovima i putovanjima, obje su skončale tragično i prerano.

Austrijska carica i ugarsko-hrvatska kraljica Elizabeta Amalija Eugenija, poznata kao Sisi, supruga cara i kralja Franje Josipa I. ubijena je u apsurdnom atentatu 1898. Talijanski anarhist zarinuo je u nju tankom turpijom dok se spremala ukrcati na parobrod na Ženevskom jezeru.

Prva mu je meta bio francuski vojvoda od Orléansa, ali kako se on nije pojavio, preusmjerio se na Sisi, zapravo generički, prema statusu. Apsurd je bio u tome što ni ona sama nije podržavala monarhizam. 

Za vrijeme atentata u Austriji je boravio američki književnik Mark Twain, tada na proputovanju Europom. Šokiran događajem, jer careve ubijaju, carice baš i ne, ubojicu je nazvao klošarom, bolesno željnim slave, kojem je to bio jedini način da mu ime ostane upisano u povijest.

Zanimljivo je da je zbog izuma telegrafa taj je atentat bio prva udarna vijest koja se proširila svijetom dotad neviđenom brzinom. Za ubojstvo carice istodobno se doznalo u Londonu, Parizu, Berlinu, New Yorku, San Franciscu, Japanu, Kini, Melbourneu.

Sisi je ušla u književnost, na ekrane, u izvedbene umjetnosti, muzeje, prema njoj je nazvano nekoliko mostova.

Ekranizacije njezina životnog puta u skladu su s vremenom u kojem je nastajale.

Uloga Sisi proslavila je austrijsku glumicu Romy Schneider, čiju ljepotu nije uspjela ugroziti i dindrlica. U toj čednoj i romantičnoj ekranizaciji jako je zanimljiva oda telegrafu u poštanskom uredu, kojim se šalju komične i zbunjujuće poruke.

Serija iz 2021. bliža je Bridgertonu što se tiče seksualnog dekora, ali s malo manje veselja. Likovi su mračniji i ekscentričniji, a uz uobičajene poznate momente o braku koji je sklopljen iz iluzije, dodano je malo više povijesnog konteksta.

Svaka priča o Sisi istodobno je jednaka i različita, i to je razlog zbog kojeg će se uvijek pričati i gledati iznova.

Prva sezona serije Sisi dostupna je na besplatnoj multimedijskoj platformi HRTi, a od ponedjeljka, 3. lipnja, možete je pratiti na Prvom programu HTV-a u večernjem terminu.