Plutajuća farma krava rješenje za klimatske promjene?

Stoljećima su se neka društva oslanjala na rijeke i mora za uzgoj hrane, ali sada s čestim poplavama uzrokovanim klimatskim promjenama, mnogo više zemalja istražuje tu ideju.

Projekt u Nizozemskoj mijenja kopno za plutajuću platformu.

Ovo je jedan od najnovijih pokušaja razmišljanja izvan okvira kada je riječ o prilagodbi klimatskim promjenama.

Možemo očekivati uzgajališta dagnji ili pokušaj uzgoja algi i druge morske vegetacije, ali ne i plutajuću mljekaru na tri kata.

Plutajuća farma radi od 2019. i predstavlja se kao svjetska plutajuća farma mliječnih krava.

Cilj je farme zatvorena proizvodnja, pri čemu reciklira i koristi vlastiti otpad. Krave jedu sijeno i kore naranči iz automata za sokove. Piju kišnicu sakupljenu iz nadstrešnica koje ih štite od vremenskih nepogoda. Muzu ih roboti i čiste njihov gnoj koji se koristi kao organsko gnojivo.

Plutajuća farma prodaje mlijeko, sir i mlaćenicu u malom dućanu na suhom pokraj pristaništa u luci.

- Zemlje sve više žele biti samodostatne na ovaj ili onaj način, a naravno da su klimatske promjene velika stvar, jer mnoge zemlje pate od poplava ili sušnih razdoblja. Kada imate plutajuću farmu, prilagođavate se klimi, tako da možete nastaviti proizvoditi svježu zdravu hranu, kaže Minke van Wingerden, vlasnica Plutajuće farme.

Van Wingerden kaže da se dobrobit krave pažljivo prati.

- Mnogo veterinara dolazi da vide kako su. Ali vidimo da im je vrlo dobro, krzno im je sjajno, znatiželjne su, daju puno mlijeka, a kvaliteta mlijeka je vrlo dobra. Dakle, sve ide jako dobro i sretni smo zbog toga, kaže ona.

Vlasnici nizozemske plutajuće farme planiraju dodati drugu plutajuću farmu, u istoj luci, za vertikalnu poljoprivredu — uzgoj povrća u zatvorenom prostoru, pod svjetlima u naslagama gredica, navodnjavanu vodom koja je dijelom pročišćena toplinom iz kravljeg gnoja.

Jake Boswell, izvanredni profesor krajobrazne arhitekture na Sveučilištu Ohio State, vjeruje da će uspjeh plutajućih farmi vjerojatno varirati od regije do regije.

Kaže da iako velik dio svjetske populacije živi u obalnim područjima, samo se dio tih zajednica bavi poljoprivredom u područjima podložnim poplavama ili olujama.

Boswell također tvrdi da to ima više smisla u zemljama u kojima se hrana prevozi stotinama i tisućama milja, jer se tada smanjuje ugljični otisak. Kaže da je količinu ugljika potrebnu za pokretanje i vođenje operacije poput plutajuće farme u Rotterdamu teško nadoknaditi.

Boswell kaže da su nedavno izgrađene privremene plutajuće strukture za poljoprivrednu upotrebu u Indiji i Bangladešu. Takve konstrukcije, kaže, imaju veći ekološki smisao.

- Nisu zamišljene da traju vječno, traju sezonu ili dvije, ali se lako konstruiraju, potpuno su organske i biorazgradive. Omogućuju poljoprivrednicima da nastave koristiti zemlju za poljoprivredu koja bi inače mogla biti izgubljena, kaže Boswell.

Nizozemska farma nastala je nakon što je suprug Minke Van Wingerden svjedočio nestašici hrane koja je zadesila New York nakon što ga je pogodio uragan Sandy 2012. godine.