Klimatske promjene i sukobi s ljudima prijete životinjama

Štakori heroji, otporni šišmiši i bezubi morski psi samo su neka od bića koja su obilježila svijet tijekom 2023. godine. Napori za očuvanje donijeli su dobre rezultate za životinje diljem planeta, ali i dalje je potrebno pojačati napore u borbi protiv sve veće prijetnje klimatskih promjena i sukoba ljudi i životinja.

Štakori nemaju dobru reputaciju... Ali 2023. divovski vrećasti štakori gotovo su promijenili percepciju svoje vrste.

Runa je nevjerojatno pametan afrički divovski vrećasti štakor (rod Cricetomys) s impresivnim talentom za njuškanje.

U zoološkom vrtu u San Diegu ona i drugi štakori treniraju se kao 'štakori heroji' da nanjuše predmete od mina do divljih životinja kojima se ilegalno trguje.

Štakori su najpoznatiji po traženju mina i drugog eksplozivnog materijala na starim ratištima u Angoli, Mozambiku i Kambodži, zbog čega su dobili nadimak "štakori heroji".

U tijeku su napori da se proširi upotreba njihova oštrog osjetila mirisa u različitim situacijama - od pronalaska ljudi zarobljenih u srušenim zgradama, otkrivanja bolesti u laboratorijskim uzorcima do upozoravanja službenika na ilegalnu robu u lukama i zračnim lukama.

Sukob čovjeka i slona velik je izazov za očuvanje slonova u prirodi - od slonova koji napadaju usjeve, ugrožavaju ljudske živote do uništavanja imovine.

Sada sve više farmera pozdravlja novu, prirodnu i nesmrtonosnu ideju koju je predstavila organizacija Save the Elephants, dobrotvorna organizacija registrirana u Ujedinjenom Kraljevstvu sa sjedištem u Keniji.

Farmeri se koriste košnicama kako bi prestrašili slonove koji izbjegavaju kukce koji zuje. Zujanje pčela tjera slonove i istovremeno daje poljoprivrednicima još jedan izvor prihoda od pčelarstva.

Bilo je dobrih vijesti i za šišmiše.

Prije deset godina smrtonosna gljiva uništila je 90 posto populacije šišmiša u dijelovima Sjeverne Amerike.

Ali preživjeli pokazuju znakove da su razvili otpornost na takozvani 'sindrom bijelog nosa'.

- Samo jedan od deset je ostao živ. Ali postoji nešto posebno u tim šišmišima. Ne možemo točno reći što je to, ali genetičko istraživanje na kojem smo radili sugerira da ti šišmiši imaju neke faktore koji su povezani s hibernacijom, a imunološki odgovor im omogućuje da toleriraju ovu bolest i prenesu te osobine na svoje mlade, kaže Alyssa Bennett, biologinja za male sisavce iz Vermontskog odjela za ribe i divlje životinje.

Izvješće Sjevernoameričkog saveza za zaštitu šišmiša iz travnja 2023. pokazalo je da je 81 od 154 poznate vrste šišmiša u Sjedinjenim Državama, Kanadi i Meksiku u ozbiljnoj opasnosti od sindroma bijelog nosa, klimatskih promjena i gubitka staništa.

Američki geološki institut procjenjuje da šišmiši pospješuju američku poljoprivredu za 3,7 milijardi dolara godišnje jedući insekte koji uništavaju usjeve kao što su moljci koji polažu ličinke, a čiji se potomci unose u biljke kukuruza.

Od gladnih šišmiša do nemirnih pingvina.

Znanstvenici su izvijestili da su ogrličasti pingvini na Antarktici razvili neobičnu strategiju spavanja kako bi se nosili sa stalnim zahtjevima roditeljstva.

Čuvanje njihovih mladunaca od grabežljivaca i neposlušnih pingvina koji se šeću oko prenapučene kolonije zahtijeva danonoćnu pozornost.

Tijekom sezone parenja odrasli ogrličasti pingvini svaki dan kimnu tisućama puta – u prosjeku svake četiri sekunde.

Ipak, čini se da su ti kratki trenuci "mikrosna", koji ukupno traju oko 11 sati dnevno, dovoljni da im omoguće funkcioniranje tjednima, kažu znanstvenici.

Kako bi obilježili Međunarodni dan morskih pasa u kolovozu, grupa iz Konservasi Indonesia provela je operaciju označavanja kako bi zaštitila veličanstvene kitopsine.

Prema Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode, nakon godina pretjeranog izlova kitopsine su ugrožene i prijeti im izumiranje.

Procjenjuje se da je danas u svjetskim oceanima ostalo između 128 i 200 tisuća odraslih kitopsina.

Ti bezubi morski psi hrane se planktonom, a mogu pojesti više od 20 kilograma dnevno dok plivaju u toplim vodama.

Unatoč svom glomaznom izgledu, kitopsine imaju samo sitne, gotovo beskorisne zube i ponekad su toliko poslušni da čamci puni ljudi mogu ploviti uz njih.

Sjevernoatlantski desni kit zaštićen je zakonom, ali zaštitari upozoravaju da je sada u oceanu ostalo samo nekoliko stotina tih gracioznih stvorenja.

Tim iz Nacionalne uprave za oceane i atmosferu proveo je kraj ožujka i početak travnja testirajući vodu kod Cape Coda na prisutnost kemikalije koja se prirodno pojavljuje i koja bi mogla pomoći u predviđanju gdje bi se kitovi mogli okupiti.

Ovo znanje moglo bi pomoći u oblikovanju novih pravila za zaštitu kitova od prijetnji kao što su zapetljavanje u ribolovnu opremu i sudari s brodovima.

U kolovozu su zaštitnici prirode obilježili Svjetski dan lavova, naglašavajući potrebu rješavanja problema gubitka staništa i sukoba s ljudima kako bi se pomoglo u spašavanju kultnih vrsta afričkih ravnica.

Veličanstveni lavovi iz kenijskih nacionalnih parkova vrsta su koja živi na rubu ekosustava koji se smanjuje, u sukobu s ljudima, a ugroženi su i klimatskim promjenama.

Ubojstvo 10 lavova u jednom tjednu u svibnju u kenijskom nacionalnom parku Amboseli ponovno je istaknulo porast sukoba između ljudi i divljih životinja.

Prema Međunarodnom fondu za dobrobit životinja, nedavna suša u Keniji dovela je do smrti tisuća životinja u ekosustavima kao što je Amboseli.

Suša, opisana kao najgora u posljednjih 40 godina, uništila je vitalne travnjake koji obično privlače plijen koji lavovima služi kao izvor hrane.

Ako plijena više nema, lavovi svoju pozornost usmjeravaju na stoku i dolazi do sukoba s lokalnim stanovništvom.

Kenija je dom posljednje dvije preostale ženke sjevernog bijelog nosoroga na svijetu. Nadamo se da će jednog dana surogat majka donijeti na svijet novo mladunče sjevernog bijelog nosoroga.

Iz Južnoafričke Republike stigle su dobre vijesti od skupine African Parks.

U rujnu su objavili da su osigurana hitna sredstva za kupnju imanja od 7800 hektara na kojem živi 2000 bijelih nosoroga. Nosorozi su uzgajani u zatočeništvu na farmi, ali vlasnik si više nije mogao priuštiti da ih zadrži.

African Parks upravlja s 22 nacionalna parka u 12 afričkih zemalja. Rečeno je da će na kraju pustiti sve nosoroge u ono što je nazvano najvećim naporom ponovnog uvođenja divljine na kontinentu.

U Brazilu su zaštitnici prirode nastavili reintrodukciju najvećeg južnoameričkog kopnenog sisavca, južnoameričkog tapira.

Nekada izumrle u atlantskim šumama, organizacije za zaštitu sada brinu o 16 životinja koje nose GPS ogrlice.

U rezervat Regua, samo 70 kilometara sjeveroistočno od Rio de Janeira, tri dodatna tapira stigla su krajem siječnja.

O životinjama se brine Refauna, organizacija koja nastoji ponovno naseliti šume Rija divljim životinjama, u suradnji s lokalnim projektom Guapiaçu.

Boraveći u Brazilu, deseci mladih bili su zauzeti sadnjom zelenog koridora koji će u budućnosti biti siguran prolaz za najamblematičniju i najugroženiju vrstu Rio de Janeira, zlatnog lavljeg tamarina.

Sve je to dio projekta pod nazivom Darwin200, koji prati ekspediciju jedrilicom koju je poduzeo Charles Darwin prije gotovo 200 godina i koja je dovela do njegove teorije evolucije.

Prije portugalske kolonizacije u 16. stoljeću, biom atlantske šume pokrivao je 330 milijuna hektara. Danas je ostalo manje od 15%.

Smatra se da je to jedino mjesto na svijetu gdje se može pronaći zlatni lavlji tamarin.

Zahvaljujući međunarodnim naporima, uključujući ponovno uvođenje jedinki iz zooloških vrtova diljem svijeta, broj se popeo na samo 200 jedinki.

U međuvremenu u Indoneziji centar za rehabilitaciju stvara posebne otoke za orangutane u nadi da će prekinuti praksu držanja životinja u kavezima.

Trenutačno u dva centra Zaklade BOS na Borneu žive 404 majmuna.

Nažalost, više od 70 njih ne može biti pušteno natrag u divljinu jer su pretrpjeli ozljede i teško bi preživjeli.

Svi orangutani prolaze rigoroznu procjenu prije nego što čuvari odluče jesu li sposobni za povratak.

Ali i za životinje koje se ne mogu pustiti postoji nada za normalniji život.

Rehabilitacijski centar planira da do 2035. niti jedan njihov orangutan neće živjeti u kavezima.

Krajem studenog posjetitelji su dobili posljednju priliku vidjeti Yang Guanga i Tian Tiana u zoološkom vrtu u glavnom gradu Škotske.

Dvije velike pande spremale su se vratiti kući u Kinu nakon više od desetljeća u Škotskoj. Bile su jedine velike pande koje su živjele u Velikoj Britaniji.

One su posljednje pande koje su napustile Zapad nakon što su ugovori o razmjeni istekli i Kina ih nije obnovila.

Jedini američki zoološki vrt s pandama nalazi se u Atlanti i njegov ugovor istječe sljedeće godine.