Drava je stoljećima mijenjala korito, odnosila obale i stvarala nove sprudove. A s pijeskom i šljunkom nosila je i ono zbog čega su generacije ljudi ulazile u njezinu vodu - sitna zrnca zlata.
12.10.2026.
07:02
Autor: Matko Knešaurek/Pe.F./Kod nas doma/HRT
Drava je stoljećima mijenjala korito, odnosila obale i stvarala nove sprudove. A s pijeskom i šljunkom nosila je i ono zbog čega su generacije ljudi ulazile u njezinu vodu - sitna zrnca zlata.
- Došli smo na ideju da to probamo, pokazao nam je naš prijatelj Robert pa smo spojili ugodno s korisnim - volimo prirodu, idemo od spruda do spruda, ispiremo zlato, lovimo ribe, ispričao je Vladimir Štefić Šćuka.
Nije svaki sprud jednako vrijedan. Iskusno oko čita tok rijeke, oblik obale i raspored kamenja, a tek nakon prve provjere odlučuje se isplati li se ondje i ostati.
- Kako su nas i naši preci učili... treba poznavati meandar rijeke, tamo gdje rijeka kida obalu i nanosi na suprotnu obalu zrnca pijeska zlata tamo stajemo, tresemo i testiramo. Ako ostane barem 20-ak zrnca zlata, onda stajemo i bacamo na kosu dasku i ispiremo, dodao je Vladimir.
Oprema pritom nije komplicirana. Većina postupka i danas se može odraditi gotovo jednako kao prije nekoliko stoljeća.
Ispiranje zlata na Dravi nije samo usmena predaja. Tragovi tog zanata ostali su zapisani i u povijesnim dokumentima.
- Carica Marija Terezija je 21. lipnja 1776. dala dozvolu za ispiranje na rijeci Dravi našem pretku Boltou Embriošu za loženje vatre i pobiranja zlata, opisao je Saša Deak.
Zlato koje traže gotovo nikada ne izgleda kao grumen iz filmova. Riječ je o sitnim česticama koje voda s drugim materijalom premješta nizvodno.
- Sitne čestice zrnca se zaustavljaju na sprudu tamo gdje ima malo debljih kamenja. To je kao prirodna brana. Mora biti crvenkasti pijesak, znamo da tu ima čestica zlata i onda to skupljamo, objasnio je Robert Nestić.
Kada pronađu pravo mjesto, slijedi odvajanje zlata od pijeska i šljunka. Upravo tu tradicionalni alat još uvijek ima svoju svrhu.
- To su stari alati, s time se nekada radilo i danas se radi. Ostali smo na tradicijskom alatu, rekao je Robert.
Danas se od ovoga teško može živjeti, ali znanje nije nestalo.
Dok god se na dravskim sprudovima postavlja kosa daska i pažljivo pregledava pijesak, nastavlja se zanat koji se ovdje prenosi generacijama.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora