Britanski znanstvenici rade na ublažavanju masovnog izbjeljivanja koralja

Znanstvenici u Ujedinjenom Kraljevstvu rade na spašavanju svjetskih oceanskih koralja kroz pionirski program uzgoja. Koralji diljem svijeta ugroženi su toplijim temperaturama oceana koje mogu dovesti do izbjeljivanja. Bez algi koje im daju boju koralji ne rastu i mogu postati lomljivi. To zatim utječe na tisuće vrsta koje žive među koraljima i koje ovise o grebenu kao što su ribe klaunovi, mante, morski psi, dupini, murine i morske kornjače itd.

Koraljni grebeni prekrivaju samo 0,1% oceanskog dna, ali podržavaju oko četvrtinu svih morskih vrsta u nekom trenutku njihovog životnog ciklusa.

Grebeni su ekološki iznimno vrijedni, ali su pogođeni klimatskim promjenama i ljudskim djelovanjem, uključujući onečišćenje.

Prošlogodišnji morski toplinski valovi bez presedana doveli su do masovnog izbjeljivanja koralja.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Engleskoj rade na sprječavanju izbjeljivanja koralja i uzgoju novih kako bi zamijenili one oštećene onečišćenjem i zagrijavanjem mora.

Profesor Michael Sweet, vodeći istraživač koralja na Sveučilištu u Derbyju razvio je tehniku umjetnog uzgoja koja uključuje usklađivanje uvjeta u spremniku s onima u kojima se grebeni nalaze u divljini te simuliranje ciklusa Mjeseca i Sunca.

Sweet kaže da je to 'veliki izazov', dodajući kako neki tvrde da će 'do 2030. godine 90% grebena funkcionalno izumrijeti'.

Izbjeljivanje koralja događa se kada ekstremne temperature i sunčev bljesak istodobno potaknu koralje da izbace alge i tako postanu bijeli.

Koralji mogu preživjeti izbjeljivanje, ali su pod većim stresom i ne mogu učinkovito podržati morski život, prijeteći populaciji koja o njima ovisi.

Također su ranjiviji na bolesti i na kraju mogu odumrijeti.

Koralji uzgojeni u laboratoriju mogu se prenijeti na obalu, ali bila bi to samo kap u moru.

Prava bi pobjeda bila razviti vrste otporne na rastuću toplinu i kiselost mora.

Istraživačica Taissa Danasceno objašnjava da je za selektivni uzgoj potrebno vrijeme, pa također eksperimentiraju s upotrebom probiotika kako bi mlade koralje učinili otpornijima.

- Pokušavamo koristiti probiotike, u ovom slučaju bakterije, kako bismo pomogli bebama koralja da postanu zdrave i otpornije odrasle jedinke. I nadamo se da bi im bakterije mogle pomoći da budu zdraviji i da dođu do zrelije dobi, kaže Danasceno.

Također kaže da su testovi povećali stopu preživljavanja za 1200 posto.

- 90% biljaka ima simbiotski odnos s gljivama, pa se to naziva 'Wood Wide Web', gdje je sve međusobno povezano. Dakle, pokušavamo istražiti sve te dobrobiti koje vidimo kod biljaka, pa možda postoji nešto u povezivanju koralja s gljivama, objašnjava istraživačica Olivia Fee.

Znanstvenici kažu da rade s partnerima diljem svijeta na razmnožavanju koralja u zatočeništvu, kako bi istražili, suzbili i popravili utjecaj klimatskih promjena na zdravlje i reprodukciju koraljnih grebena.