James Webb uočio najraniju poznatu 'mrtvu' galaktiku

Otkako je postao operativan 2022. godine svemirski teleskop James Webb otkrio je brojna iznenađenja o tome kakve su stvari bile u ranim fazama svemira. Sada možemo dodati još jedno - uočavanje galaktike koja je već bila 'mrtva' kada je svemir bio samo 5% svoje sadašnje starosti.

Znanstvenici su objavili da je Webb uočio galaktiku u kojoj je formiranje zvijezda prestalo prije otprilike 13,1 milijarde godina, 700 milijuna godina nakon Velikog praska koji je doveo do nastanka svemira. Tijekom godina otkrivene su mnoge mrtve galaktike, ali ova je najranija, za otprilike 500 milijuna godina.

Na neki način, ova galaktika je poput pokojnog holivudskog glumca Jamesa Deana, poznatog po svojoj životnoj priči 'živi brzo, umri mlad'.

- Čini se da je galaktika živjela brzo i intenzivno, a onda je vrlo brzo prestala stvarati zvijezde, rekao je astrofizičar Tobias Looser s Instituta za kozmologiju Kavli na Sveučilištu Cambridge, glavni autor studije objavljene u časopisu Nature.

- U prvih nekoliko stotina milijuna godina svoje povijesti, svemir je bio nasilan i aktivan, s puno plina koji je poticao stvaranje zvijezda u galaktikama. To ovo otkriće čini posebno zagonetnim i zanimljivim, dodao je Looser.

Ova galaktika je relativno mala, s možda 100 milijuna do jedne milijarde zvijezda. To bi je stavilo u susjedstvo mase patuljaste galaktike Mali Magellanov oblak koja se nalazi u blizini naše Mliječne staze, iako ta još uvijek stvara nove zvijezde.

Nakon što galaktika prestane stvarati nove zvijezde, postaje pomalo poput zvjezdanog groblja.

- Kad završi formiranje zvijezda, postojeće zvijezde umiru i ne zamjenjuju se. To se događa na hijerarhijski način, prema redoslijedu težine zvijezda, jer su najmasivnije zvijezde najtoplije i sjaje najsjajnije i kao rezultat imaju najkraći život, rekao je Francesco D'Eugenio, astrofizičar Instituta Kavli i koautor studije.

- Kako najtoplije zvijezde umiru, boja galaktike se mijenja iz plave - boje vrućih zvijezda - u žutu do crvene, boje najmanje masivnih zvijezda, dodao je D'Eugenio.

- Zvijezde otprilike mase Sunca žive oko 10 milijardi godina. Da je ova galaktika prestala stvarati zvijezde u vrijeme kada smo je promatrali, danas u njoj ne bi više bilo zvijezda nalik Suncu. Međutim, zvijezde puno manje mase od Sunca mogu živjeti trilijune godina, tako da bi nastavile sjati dugo nakon prestanka stvaranja zvijezda.

Istraživači su utvrdili da je ova galaktika doživjela prasak stvaranja zvijezda u rasponu od 30 do 90 milijuna godina, a zatim je iznenada prestala. Pokušavaju otkriti zašto.

To bi moglo biti, rekli su, zbog djelovanja supermasivne crne rupe u galaktičkom središtu ili fenomena zvanog 'povratna veza' - eksplozije energije iz novonastalih zvijezda, koja je iz galaktike izbacila plin potreban za stvaranje novih zvijezda.

- Alternativno, plin se može vrlo brzo potrošiti stvaranjem zvijezda, a ako se odmah ne nadopuni svježim plinom iz okoline galaktike to rezultira gladovanjem galaktike, rekao je Looser.

- Neke bi se galaktike mogle pomlađivati ako bi mogle pronaći svježi plin za stvaranje novih zvijezda, rekao je D'Eugenio.

- Ne znamo konačnu sudbinu ove galaktike. To može ovisiti o mehanizmu koji je uzrokovao prestanak stvaranja zvijezda.