Jupiterov mjesec Europa možda ima manje kisika nego što se očekivalo

Nova istraživanja pokazuju da na ledenoj površini Jupiterovog mjeseca Europe ima manje kisika nego što se mislilo. To bi moglo utjecati na život koji se možda skriva u podzemnom oceanu na mjesecu.

Novo istraživanje temeljeno na podacima koje je prikupila NASA-ina svemirska letjelica Juno 2011 sugerira da na ledenoj površini Jupiterovog mjeseca Europe ima manje kisika nego što se mislilo.

No, čak i s malo ili nimalo kisika, mikrobi se još uvijek mogu kretati u oceanu za koji se vjeruje da se proteže kilometrima ispod smrznute kore Europe.

Američko-europski tim izračunao je da se svake sekunde na površini Europe proizvede između 6 i 18 kilograma kisika. Prethodne procjene bile su mnogo veće pa nove brojke daju 'uži raspon koji podržava nastanjivost', kaže studija objavljena u časopisu Nature Astronomy.

Ovaj kisik nastaje, zajedno s vodikom, dok Jupiterovo zračenje uništava Europin globalni omotač smrznute vode.

Glavni autor James Szalay sa Sveučilišta Princeton kaže da je letjelica Juno prvi put 'izravno nanjušila' okolicu Europe.

- Otkrili smo ključni dio u priči o interakciji Europe s njezinim okolišem, koliko se kisika proizvodi u ledu. Prije nego što je Juno proletjela pokraj Europe. Vrlo širok je raspon koliko bi to bilo, od nekoliko kilograma u sekundi do 1000. Ograničili smo se na vrlo uzak raspon od 12 kg u sekundi, kaže on.

Nije poznato koliko kisika pobjegne u mjesečevu atmosferu, koliko ostane u ledu, a koliko bi moglo pronaći put do podzemnog mora.

- Određujemo ukupnu količinu kisika proizvedenu u ledu. A to je stvarno važna količina, jer nam govori koliko kisika može otići s površine u atmosferu, koliko ostaje zaglavljeno u ledu, a koliko odlazi u ocean. Zbroj toga mora biti ukupna količina koju smo pronašli u trenutnoj fazi. I to tako da je naša izvedena količina kisika koju smo pronašli gornja granica ukupne količine koja bi mogla doći do oceana u sadašnjem vremenskom okviru kao izvor potencijalne metaboličke energije za život, objašnjava Szalay.

Kevin Hand iz NASA-e, koji nije bio uključen u studiju, naglasio je da je potrebno više rada kako bi se potvrdili ovi nalazi, koji su u suprotnosti s ranijim teleskopskim promatranjima kondenziranog kisika u Europinu ledu koji ukazuju na višu koncentraciju kisika.

NASA ove jeseni planira lansirati letjelicu Europa Clipper.

Svemirska letjelica izvršit će desetke bliskih preleta Europe - veličine gotovo kao naš Mjesec - dok kruži oko divovskog plinovitog planeta.