Damir Sabol: Umjetna inteligencija će stvoriti nove poslove

Gost prve ovosezonske emisije Nedjeljom u 2 bio ej direktor je softverskog inženjeringa u tvrtki Google Damir Sabol. Kako je gradio poduzeće vrijedno više stotina milijuna dolara i zašto je na kraju sve prodao i odlučio raditi u velikom Googlu neka su od pitanja koje mu je postavio Aleksandar Stanković.

Na početku razgovora Aleksandra Stankovića zanimalo je nešto sasvim drugačije od najavljene teme razgovora: Damir Sabol, naime, sam voli peči kruh - i to poseban.

- To je kiseli kruh pečemo već dvije godine. Mi ne kupujemo kruh doma. Mislim da sam ga usavršio i zadovoljan sam zapravo kako je ispalo. To je jedna obiteljska stvar, kad pečete kruh doma, to je i za obitelj nešto lijepo. Sve pripremam, fermentiram... Imam svoj recept koji sam zapravo učio 2 godine, i sad mogu konzistentno proizvesti dobre rezultate. I stvarno je dobar kruh. Meni je, kao i druge stvari koje radim, cilj nešto napraviti jako dobro i nešto savladati. Tako da ja mislim da je to nešto slično. Stvar s s kruhom je ta da u ovom digitalnom svijetu, nekako imam potrebu i volim da nešto rukama napravim. Mislim da iz toga dolazi nešto, i to je onda veliko zadovoljstvo, objašnjava Sabol.

Pekar ili programer - što je teže?

Što je teže biti: pekar ili programer, inženjer, menadžer?

- Svemu što radite u životu, ako želite stvarno dobar biti u tome, morate puno, puno vremena posvetiti. Ono što ja, recimo, cijenim je to da u Japanu imaju taj pristup. Oni praktično cijeli život uče i uče. Oni 35, 40 godina nešto rade i oni i dalje uče, ali usavršavaju to što rade. To je tako kulturološki. Ja ne radim toliko, makar na kraju ispada da radim. Puno već godina ove stvari radim, ali cijenim taj pristup. Mislim da je to kontinuirano učenje i postizanje rezultata, za mene motivacija koja mi puno znači, odgovara Sabol.

Što je čovjeku u 57. godini života izazov kada je zaradio više milijuna dolara? 

- Izazov mi je napraviti ono na što sam trenutno fokusiran. Izazov mi je sad da ovaj tim u Zagrebu, u Googleu, funkcionira dobro, da ljudi dobro napreduju... To mi je neki trenutni izazov. Sad ne razmišljam puno o izazovu, nego čekam možda da me nađe neki novi izazov. Ne razmišljam direktno o tome na način da sam sada dosta već iskusan i stariji i da sam napravio u životu puno stvari koje sam htio napraviti. Tako da ne mogu reći imam li sad ja neki baš izazov, ali male stvari me, recimo, vesele i mali izazovi, kaže Sabol.

Pozitivna mladenačka naivnost

S 26 godina Sabol je pokrenuo internetsku tvrtku Iskon. Je li razina motivacije tada bila ista kao i danas?

- Pa onda sam imao jednu visoku motivaciju. Ja i dalje imam visoku motivaciju kad nešto želim napraviti. Onda sam imao i stvarno visoku motivaciju, a ali i neku pozitivnu naivnost sam imao onda. Imao sam strašnu želju nešto napraviti. Jasno mi je bilo što će se dešavati. Jasno mi je bilo da dolazi internet. Jasno mi je bilo da će to promijeniti svijet. Znao sam da to želim raditi u životu. Želim nešto dobro i pozitivno s tim napraviti. To mi je bilo jasno. I onda sam imao veliku, veliku energiju i veliku želju, želju zapravo da nešto napravim. Ja sam od kad sam bio mali imao tu neku poduzetničku crtu, meni se čini, napominje Sabol.

Kao klinac je čak prodavao cipele:

-  Da, bile su cipele, ali ja sam neki mali biznis već u osnovnoj školi zavrtio - za neki sitniš sam iznajmljivao neku igricu kolegama. Onda sam već sam zarađivao. Nosio sam telegrame jer mi je mama u pošti radila, i ja sam za to dobio neku lovu. Tako da sam bio uvijek nekako poduzetnički nastrojen, nekako mi je bilo to normalno, dodaje Sabol.

"Znam voditi ljude"

Kad govori o svojoj poduzetničkoj sposobnosti - vidi li se kao primarno poduzetnika, ili menadžera ili programera?

- Pa ljudi misle često: "O, ovaj je genijalac, genijalni inženjer, vrhunski menadžer..."Ali ja mislim da ja nisam ni jedno ni drugo. Nije da sam ja sad loš. Ja tehnologiju razumijem, ja imam dobru viziju. Kolege s kojima sam radio su bolji inženjeri od mene. S druge strane, nisam ja ni menadžer. Menadžer je netko s funkcijom, netko tko to dobro radi. Opet, nisam baš niti loš u tome... Ja bih rekao da sam poduzetnik, i jesam lider. Nisam volio tu riječ "lider", ali zapravo jesam - znam voditi ljude, znam ih okupiti, znam ih voditi dugo, mislim da sam fer prema njima. vjerujem da znam podijeliti. I mogu i dugo, dugo s njima surađivati. Ovi projekti su trajali po 10 godina, i to su ljudi koji su zajedno sa mnom radili, i mislim da sam tu ulogu najbolje, objašnjava Sabol.

Iz situacije "sam svoj gazda", Sabol je danas u situaciji gdje ima gazdu - Google. Prvi put u životu ima šefa. Je li mu ljepše raditi samostalno, ili imati nadređenog?

- S 53 godine sam dobio prvog šefa menadžera u životu, to je bilo prije tri godine. I to drugačije. Imam sreću da je to super. Meni je situacija u kojoj imam šefa neobična, ali imam sreću da sam u takvoj tvrtki, tako da to nije teško. Ja, kad sam bio odgovoran za 150 ljudi, trebao sam plaće osigurati, to su ogromni novci. Trebaš financiranje osigurati. Mi smo inače dobili od američkih fondova rizičnog kapitala novce. Ja sam išao tamo i uspio osigurati financiranje za Photomath. Tako da imaš tu razinu odgovornosti koja je ogromna. Ljudi tu rade po 7, 8 godina i oni su zaslužili puno dobiti od toga. To je ogroman pritisak na mene. Mi smo, na sreću, to postigli. Iz te perspektive je ipak lakše. Ali opet korporacija nosi svoje. Google je super mjesto za raditi, ali korporacija je korporacija sa svojim visokim ritmom i svojim zahtjevima, ali ne bih rekao da je to neki problem, odgovara Sabol.

Brzi razvoj tehnologije kao veliki izazov

Sabol je otac troje djece. Čini li mu se da se puno brže razvijaju tehnološki alati nego samo školstvo? 

- To je sigurno. Ovaj ritam kojim se danas tehnologija razvija dosad nismo nikad vidjeli. I to je veliki izazov za društvo. To je najteži segment. Recimo, s društvenim mrežama vidimo da nam je trebalo možda 15 godina da razumijemo nekakve loše koji se dešavaju. Brzi razvoj tehnologije je uvijek vrlo, vrlo velik izazov. Ja gledam koliko je to brzo i ne mogu neke stvari vjerovati da se uopće događaju, komentira Sabol.

Jesu li djeca danas gluplja nego što su bila ona otprije pola stoljeća?

- Ne bih ni u kom slučaju to rekao. Mislim da super: kreativni, inteligentni, ali da drugačije funkcioniraju danas. Danas imate pristup do toliko sadržaja, do toliko načina, da jednostavno ne može to isto funkcionirati. Čitanje je, recimo, nekad bilo apsolutno kritično, a danas nije toliko kritično. Danas imaš puno informacija koje su u nekakvim video - audio oblicima, napominje Sabol.

Je li manje vrijedan onaj koji sluša audio knjige ili onaj koji ih čita?

- Djeca će izabrati ono što je njima lakše, što je njima bolje, gdje vide veću vrijednost. Mislim da ih ne smijemo podcjenjivati. Kad imamo takve nastavnike, onda sam vrlo veliki optimist. Ja vjerujem ljudima i ne mogu ih podcjenjivati, odgovara Sabol.

Kontrola društvenih mreža i umjetne inteligencije?

Damira Sabola umjetna inteligencija jako zanima i oduševljava ga. Gdje je veća opasnost: na društvenim mrežama ili u umjetnoj inteligenciji, jer u ovom trenutku i jedno i drugo nije kontrolirano na način kako smo naučili da stvari budu kontrolirane?

- Svaka tehnologija, koja je moćna tehnologija, nosi svoje rizike. Društvene mreže nose svoje rizike - vidimo ih, a već ih polako i razumijemo. Na regulaciji se dosta i mislim da je bitno da se to radi. Naravno, tu se zna i pretjerati, ali ako pustite da biznis regulira sam sebe, a to je dosta nemilosrdan ritam, tu neće nužno biti najbolji rezultati. Umjetna inteligencija, s druge strane, ima isto svoje opasnosti. Mislim da se treba vrlo odgovorno tomu pristupiti. Google vrlo odgovorno to radi zato jer je već organizacija sama naviknuta na to i dugo godina to radi, zbog svoje reputacije to mora. Ali ne brinem ja zbog snage i mogućnosti umjetne inteligencije, mene brine hoće li će ljudi htjeti kontrolirati to ili će pritisak na bilo kojoj razini ih tjerati da ne kontroliraju ili da čak zloupotrebljavaju, kaže Sabol.

Bill Gates je nedavno upozorio na razvoj umjetne inteligencije i predložio je nekoliko stvari. Naime, on je rekao da bi se trebalo oporezivati firme koje bi pretjeravale s uporabom umjetne inteligencije i taj porez  bi se upotrebljavao za prekvalifikaciju radnika koji izgube posao.

-  Teško nekakav fer sustav napraviti, ali činjenica je da umjetna inteligencija može praktično sama funkcionirati. I za neke stvari treba manje ljudi. Pojaviti će se novi poslovi za ljude jer već pojavom umjetne inteligencije, ja vidim to na mojem radnom mjestu, se poslovi mijenjaju. I novi poslovi dolaze koji nisu postojali prije dvije, tri godine. S druge strane, sigurno je da za neke stvari, ukoliko koristite umjetnu inteligenciju, jednostavno trebate manje ljudi. Sad je pitanje hoće li će onda tvrtke biti sve bogatije jer koriste umjetnu inteligenciju, a ljudi možda neće raditi. Naravno, to je pitanje. Mislim da nitko ne može to sad odgovoriti, ali to je društveni izazov koji nam dolazi i kojeg je vrlo teško razumjeti u ovom trenutku, smatra Sabol.

No bilo je i nekih incidenata koje su sustavi umjetne inteligencije napravili po svijetu.

-  Bit će toga, ali umjetna inteligencija je, a ja je dobro razumijem, statistička metoda koja je zapravo postala strašno moćna i nevjerojatno je koje rezultate tu postiže. Ali i dalje vidim da je stvar u tome kontrolira li se ona na pravi način. Mislim da bi tu trebala biti isto primjerena regulacija, jer kad nema regulacije, onda svi probaju što brže, što više, što rizičnije, ali jedna razumna regulacija je rješenje. Primjerice, neće liječnike zamijeniti umjetna inteligencija, nego će se liječnici moći više posvetiti direktnom ljudskom kontaktu. Vidimo sad da i djeca polako uzimaju one stare analogne ploče i CD-ove zato jer žele nešto osjetiti. Doživljaji su postali bitni. I ljudi zapravo i odbijaju prihvatiti umjetnu inteligenciju kao nešto što bi bilo ekvivalentno drugom čovjeku. Nije to baš jednostavno. Ima situacija kad se netko zaljubi u svoju umjetnu inteligenciju, komentira Sabol.

'Fake news' o Nedjeljom u 2

Nedavno se pojavio 'fake news' vezan za Nedjeljom u 2. Pisalo je je jedna bivša kolegica s HRT-a bila u emisiji i objavljene su fotografije kako je ona na nosilima napustila studio. To se naravno se nije dogodilo, već se radilo o reklami za osiguravajuće društvo.

-  To je isto jedan izazov. Danas vi možete neku sliku fabricirati, napraviti lažnu sliku. Danas je to vrlo lako. Tako da je izazov kako znati što je istina, a što nije. Ali tu opet dolazi kritičko razmišljanje, koje bismo morali djecu najviše učiti. Da oni sami se znaju prema tome nekako odnositi, komentira Sabol.

Poruka Vladi 

Izazova, nastavlja Sabol, ima još:

- Imamo prekrasnu obalu, i ljudi rade ono što misle da je za njih bolje, a sama poduzetnička klima... Gledajte ja sam, kad sam prodavao tvrtku ili kad sam primao investicije morao ići javnom bilježniku. Pa, mislim, zašto? Ja bih htio da se te neke stvari promijene. Da sam ja u vladi, ja bih rekao: "Idemo uzeti čovjeka koji će vidjeti koje je iskustvo poduzetnika." I ne samo poduzetnika, nego i građana. Neka prouči to iskustvo, to je inače to što velike tvrtke rade: proučavaju iskustva svojih korisnika. Pa onda bi se vidjelo koji su najveći problemi jer zakoni se donose nekad tako da netko nešto gura. Ali ipak je puno bolja situacija u Hrvatskoj, zaključio je Damir Sabol na kraju gostovanja u Nedjeljom u 2.