Ruđerovka Jelena Bujan dobitnica znanstvenog 'Oskara'

Dr. sc. Jelena Bujan s Instituta Ruđer Bošković (IRB) dobitnica je jednog od najkonkurentnijih programa financiranja u Europi koji dodjeljuje Europsko istraživačko vijeće (ERC). Potpora od 1,5 milijuna eura omogućit će joj da sljedećih pet godina istražuje otpornost mrava na ekstremne temperature uzrokovane globalnim zagrijavanjem. Razumijevanje odgovora kukaca na toplinske valove i druge klimatske izazove ključno je za predviđanje mogućih posljedica klimatskih promjena na bioraznolikost i stabilnost ekosustava.

Projekt IGNITE, punog naziva 'Otoci kao prirodni laboratoriji globalnog zagrijavanja: otkrivanje sposobnosti kukaca da prežive temperaturne ekstreme', koji vodi dr. sc. Jelena Bujan izabran je među 3 474 prijavljenih. S prolaznošću od samo 14,2%, ovaj uspjeh dodatno naglašava iznimnu konkurenciju i kvalitetu rada dr. Bujan. ERC Starting Grant omogućit će dr. Bujan osnivanje vlastite istraživačke grupe, zapošljavanje mladih istraživača te nabavku opreme potrebne za provedbu projekta.

Globalno zagrijavanje sve češće uzrokuje ekstremne toplinske valove, što je posebno vidljivo posljednjih godina. Kukci su izrazito osjetljivi na promjene u okolišu jer njihova tjelesna temperatura ovisi o temperaturi okoliša. Proučavanje reakcija kukaca na temperaturne promjene može pružiti vrijedne uvide u prilagodbu cijelih ekosustava na novonastale uvjete. 

Jedna od najzastupljenijih skupina kukaca su mravi, čija ukupna masa svjetske populacije premašuje ukupnu masu svih populacija divljih sisavaca i ptica zajedno. Važni su kao razlagači jer gradnjom mravinjaka prozračuju tlo, rasprostranjuju sjemenke i obogaćuju tlo u okolici svojih mravinjaka hranjivim tvarima. Zbog svoje globalne važnosti u održavanju zdravlja ekosustava i brojnih ekoloških prilagodbi upravo su mravi od svih kukaca najzanimljiviji dr. Bujan i njezinom timu.

- U istraživanju ćemo koristiti mrave kao modelne kukce jer su poput brojnih kukaca iznimno osjetljivi na temperaturu i njihova aktivnost prestaje kad postane prevruće. Iako jedna radilica ne živi dugo, kolonija živi koliko i matica, a to može biti i do 28 godina. Zbog toga su mravi idealni za dugoročna praćenja stanja staništa, objašnjava dr. sc. Jelena Bujan, koordinatorica projekta iz Laboratorija za fiziku mora i kemiju vodenih sustava Zavoda za istraživanje mora i okoliša na IRB-u.

- Mravi se s izazovom povišenih temperatura mogu boriti promjenom ponašanja, poput bijega iz pretoplih područja, te fiziološkim prilagodbama, odnosno aklimatizacijom za nove uvjete. Međutim, još uvijek nije potpuno jasno koliko su ovi mehanizmi učinkoviti i kako ih koriste, kaže dr. Bujan.

S obzirom na to da se Mediteran zagrijava brže od globalnog prosjeka, dr. Bujan i njezin tim žele istražiti specifične učinke globalnog zagrijavanja baš u ovoj regiji. Za potrebe istraživanja koristit će jadranske otoke kao svojevrsne prirodne laboratorije.

- Posebno ćemo istraživati hoće li populacije mrava koje žive u stabilnijim klimatskim uvjetima imati manju sposobnost prilagodbe na nagle temperaturne promjene. Kako bi adekvatno izmjerili dostupnost mikroklime koristit ćemo nove tehnologije poput termalnih kamera i dronova. Proučavat ćemo i razlike u termalnim prilagodbama mrava s otoka različitih veličina, smještenih na sjevernom, odnosno hladnijem, te južnom, odnosno toplijem dijelu Jadrana', objašnjava dr. Bujan.

Osim znanstvenog doprinosa, projekt IGNITE ima i praktične primjene. U suradnji s dr. sc. Cleom Denamiel, također iz Laboratorija za fiziku mora i kemiju vodenih sustava na IRB-u, tim planira razviti prediktivni klimatski model pod nazivom IslaClim, posebno dizajniran za Jadranske otoke. Ovakav alat za predviđanje mikroklime u budućnosti bi mogao biti od velike koristi u poljoprivredi, primjerice maslinarima, koji bi mogli bolje planirati zaštitu svojih nasada.