Kada su istraživači iskopali fosilizirane fragmente kosti duge 88 mm na mjestu zvanom Mata Menge na indonezijskom otoku Flores, spremili su nalaze u vrećice i označili ih kao 'fragment krokodilske kosti?' Tek su kasnije shvatili o čemu je, zapravo, riječ.
Ovi fragmenti nadlaktične kosti, koji datiraju prije oko 700 000 godina, uključuju najmanju kost uda poznatu kod bilo kojeg člana ljudske evolucijske loze, a pripada odrasloj jedinki izumrle minijaturne vrste Homo floresiensis. A fosil je otključao misterij podrijetla vrste nazvane 'Hobit'.
Znanstvenici su objavili otkriće ove nepotpune nadlaktične kosti - kojoj nedostaju oba kraja - kao i dva fosilizirana zuba iz Mata Mengea u Floresu. Dok su fosili zuba i čeljusti iste starosti ranije pronađeni na tom mjestu, nadlaktična kost je prva hobitova kost osim kostiju lubanje identificirana na tom nalazištu.
Na temelju veličine kosti, istraživači su zaključili da je jedinka bila visoka oko 3 jedan metar - 6 cm niža od procijenjene visine poznatog 60 000 godina starog fosila Homo floresiensisa otkrivenog 2003. u pećina Liang Bua, udaljenoj otprilike 75 km.
Od senzacionalnog otkrića Homo floresiensisa, znanstvenici raspravljaju o njegovom podrijetlu. Vodeće hipoteze bile su da je Hobit potjecao ili od arhaične ljudske vrste zvane Homo erectus, koja je nastala u Africi i proširila se u druge dijelove svijeta, ili od još primitivnijih vrsta kao što su Homo habilis ili Australopithecus afarensis, za koje se ne zna da su napustili Afriku.
Istraživači smatraju kako sličnosti između fosila Mata Menge i fosila Homo erectusa s indonezijskog otoka Jave pružaju snažne dokaze da je Homo floresiensis potjecao od te vrste.
- To znači da se Homo floresiensisu tijelo dramatično smanjilo u odnosu na Homo erectusa čija je veličina tijela bila slična nama modernim ljudima, rekao je Yousuke Kaifu, profesor paleoantropologije sa Sveučilišta u Tokiju, glavni autor studije objavljene u časopisu Nature Communications.
Fosili s Floresa najsličniji su fosilima Homo erectusa koji datiraju od prije 1,1 milijuna do 800 000 godina iz Sangirana na Javi, rekao je Kaifu, a ne primitivnijim vrstama.
- Otkriće nudi potporu ideji da je evolucijski proces poznat kao otočni dvarfizam 'petljao' s genetikom skupine Homo erectusa velikog tijela, koji je nekako uspio doći s kontinentalne mase Azije na izolirani otok Flores, možda milijun godina prije ili više, rekao je profesor arheologije i koautor studije Adam Brumm iz Australskog istraživačkog centra za ljudsku evoluciju Sveučilišta Griffith.
Ti su se ljudi drastično smanjili u veličini tijela na Floresu između otprilike milijun i 700 000 godina, što je dovelo do nastanka Homo floresiensisa, dodao je Brumm.
- Smatra se da je glavni razlog ovom smanjenju veličine tijekom mnogih generacija to što na otoku biti malen ima više prednosti nego biti velik. Povremene nestašice hrane najvjerojatnije su glavna selektivna sila koja je dovela do manje veličine tijela, rekao je profesor paleontologije i koautor studije Gerrit van den Bergh sa Sveučilišta Wollongong.
Homo floresiensis je izumro nedugo nakon što je naša vrsta stigla u regiju.
- Mislim da je vrlo vjerojatno naša vrsta bila krivac. Čini se da je ova izolirana loza arhaičnih hominina postojala na Floresu iznimno dugo vremena, a onda je nestala nedugo nakon što je poznato da se Homo sapiens pojavio u regiji. To se ne čini slučajnim, rekao je Brumm.