T-rex u središtu rasprave o inteligenciji dinosaura

Teško je i vrlo neizvjesno pretpostaviti kako je fizički izgledao dinosaur, ili bilo koja izumrla životinja, na temelju njegovih fosila. Procijeniti inteligenciju dinosaura, s obzirom na mnoge čimbenike koji doprinose toj osobini, još je teže.

Studija koju je prošle godine objavila neuroznanstvenica sa Sveučilišta Vanderbilt Suzana Herculano-Houzel, a koja je procjenjivala inteligenciju Tyrannosaurusa rexa, usredotočujući se na procijenjenu veličinu mozga i broj moždanih neurona, i usporedila je s inteligencijom primata, osobito pavijana, izazvala je rasprave u znanstvenim krugovima.

Sada je interdisciplinarni znanstveni tim objavio studiju koja dovodi u pitanje metodologiju Herculano-Houzel i osporava njezinu procjenu pameti T-rexa i drugih velikih predatora dinosaura teropoda.

Umjesto toga predložili su holistički pristup procjeni mozga tiranosaura, ili bilo koje izumrle životinje, uzimajući u obzir veličinu mozga i broj neurona zajedno s drugim čimbenicima kao što su anatomija i ekologija životinje, podaci živućih srodnika i fosilni dokazi o tome kako se kretao i hranio, a koji nude uvid u njegov život.

- Naša ključna otkrića su da su mozgovi većine dinosaura, uključujući T-rexa, bili usporedivi s mozgovima živih gmazova, poput krokodila i aligatora. Nadalje, njihov broj neurona vjerojatno nije bio izuzetan, posebno za životinje njihove mase, rekao je zoolog Kai Caspar sa Sveučilišta Heinrich Heine u Njemačkoj, koji proučava ponašanje živih životinja i glavni je autor studije objavljene u časopisu The Anatomical Record.

- Ono što treba naglasiti je da gmazovi sigurno nisu tako glupi kao što se obično vjeruje. Njihovo ponašanje može biti vrlo složeno, a eksperimentalni podaci koje imamo ukazuju na mnoge kognitivne sličnosti između njih, sisavaca i ptica. Dakle, iako nema razloga za pretpostavku da je T-rex imao navike nalik primatima, sigurno je bio sofisticiran u ponašanju, dodao je Caspar.

Herculano-Houzel je rekla da ostaje pri svojim nalazima i nazvala je novu analizu manjkavom.

- Postoje problemi u pokušaju mjerenja inteligencije na temelju broja moždanih neurona, rekao je Caspar.

- Prva prepreka je procijeniti stvarnu veličinu mozga neke izumrle životinje. To nije trivijalno pitanje kod dinosaura. Dok mozak ispunjava gotovo cijelu lubanjsku šupljinu kod ptica i nas sisavaca, to nije slučaj kod gmazova, čiji mozak ispunjava samo oko 30-50% lubanjske šupljine, rekao je Caspar.

Nije poznato koliko su gusto bili zbijeni neuroni u mozgu dinosaura, rekao je Caspar.

- Međutim, gledajući žive životinje, vidimo da broj neurona zapravo nije dobar pokazatelj inteligencije, iako bi tako moglo izgledati na prvi pogled, dodao je Caspar.

Dinosauri su, osim njihovih ptičjih potomaka, nestali prije 66 milijuna godina nakon što je asteroid udario u Zemlju. U dva stoljeća znanstvenih studija, dinosauri postaju sve istraženiji, iako ostaje dosta nejasnoća u vezi s tiranosaurom i ostalima.

- S obzirom na veličinu njegova mozga, tiranosaur je vjerojatno bio na razini inteligencije kakvu ne vidimo u modernom svijetu - inteligentniji od krokodila, ali manje inteligentan od tipičnih živih ptica i sisavaca, rekao je paleontolog Thomas Holtz sa Sveučilišta Maryland, koautor nove studije.

- Inteligencija je jedna od stvari koje je najteže izmjeriti čak i kod modernih životinja, a mnoge od naših uobičajenih pretpostavki zapravo ne drže vodu kad se ispita što stvarne životinje rade u stvarnom svijetu, rekao je Holtz.

- Dakle imat ćemo poteškoća u pokušaju da procijenimo inteligenciju i spoznaju drevnih životinja. Bilo bi lijepo kada bismo mogli procijeniti samo jedan broj i razotkriti cijelu složenost životinjske biologije i načina života, ali u prirodi nije tako.