08:55 / 10.02.2021.

Autor: Hina

Hrvatski muzeji u 2020. izgubili 4 milijuna posjetitelja

Muzej za umjetnost i obrt

Muzej za umjetnost i obrt

Foto: Željko Lukunić / PIXSELL

Anketa koju je proveo Muzejski dokumentacijski centar (MDC) u 162 hrvatska muzeja otkrila je alarmantne podatke - pandemija izazvana koronavirusom i zagrebački potres doveli su do pada broja muzejskih posjetitelja od čak 72 posto, s 5,2 milijuna iz 2019. na manje od 1,5 milijuna tijekom prošle godine.

Broj posjetitelja u 2020. za hrvatske muzeje povratak je dvadeset godina unatrag, u 2001. kad je prvi put premašeno milijun posjetitelja.


- Premda je lockdown za hrvatske muzeje završio već 27. travnja tako da su zbog pandemije bili zatvoreni samo mjesec i pol, za razliku od europskih koje je koronavirus pola godine držao zatvorenima, podaci o posjećenosti hrvatskih muzeja podjednako su porazni kao i u državama koje svoje kulturne ustanove još ne otvaraju, kažu iz MDC-a.

Zagreb

Zagreb

Foto: Patrik Maček / PIXSELL

Dodatne probleme hrvatskim muzejima donio je potres 22. ožujka - zbog štete na zagrebačkim muzejskim zgradama trećina stalnih postava ostala je zatvorena i izgubili su više od milijun posjetitelja, što je pad od 78,5 posto - s 1,3 milijuna u 2019. na jedva 300 tisuća u 2020.


Kada se taj broj usporedi s 2019., vidi se da su svi zagrebački muzeji zajedno u 2020. ostvarili manji broj posjeta od onoga koji je samo Galerija Klovićevi dvori imala godinu dana prije - koji sada bilježi pad od 84 posto. U potresu oštećeni Muzej za umjetnost i obrt ima pad od 78 posto, a Tehnički muzej "Nikola Tesla" 79 posto.


Strani turisti


Milijun posjetitelja manje odnosi se na strane turiste, kategoriju na koju je posljednjih godina išla gotovo četvrtina svih posjetitelja hrvatskih muzeja. Tu je prošle godine zabilježen pad od 81 posto s 1,2 milijuna turista u 2019. na 233 341.


- Vjerojatno je taj postotak i veći, no neki muzeji poput Dubrovačkih, Hrvatskog muzeja turizma ili Muzeja Apoksiomena ne bilježe tu kategoriju posjetitelja, napominje se.


Očekivano, turistički pad najviše su osjetili najposjećeniji hrvatski muzeji, antički spomenici poput Arene u Puli ili Dioklecijanovih podrumaMuzej grada Splita, tradicionalno drugi najposjećeniji hrvatski muzej, zabilježio je pad od 90 posto - s 389 814 posjetitelja iz 2019. na 41 417, s time da je u samoj kategoriji posjetitelja turista pad još veći - 95,7 posto.

Muzej grada Splita

Muzej grada Splita

Foto: Ivo Čagalj / PIXSELL

Ove je godine, kao i proteklih šest, najposjećeniji hrvatski muzej bio Arheološki muzej Istre - imao je 163 657 posjetitelja, uz porazni podatak o padu broja posjetitelja od 71 posto.


MDC je potkraj turističke sezone proveo istraživanje koje je pokazalo da je samo u dva ljetna mjeseca 2020. taj muzej na ulaznicama izgubio gotovo četiri milijuna kuna.


Dubrovački muzeji, koji su godinama među pet najposjećenijih, u 2020. izgubili su 86 posto posjetitelja, a Muzeji Hrvatskog zagorja, prošle godine peti po posjećenosti, na drugom su mjestu s gubitkom od "samo" 65,6 posto.

Zabrinjavajući pad od 83 posto bilježi se u kategoriji posjeta učenika i mladih koji je, zahvaljujući činjenici da u muzeje dolaze gotovo isključivo u organizaciji školskih ustanova, zbog zatvorenosti škola i otkazivanja školskih putovanja pao sa 750 344 u 2019. na 122 675 u prošloj godini.


Ti su podaci u skladu s procjenama i analizama koje su na globalnoj i europskoj razini izradili ICOM i NEMO - slične statistike dolaze i iz najposjećenijih muzeja poput pariškog Louvrea koji je također izgubio 72 posto posjetitelja.


- Premda se hrvatska situacija u mnogo čemu ne može usporediti s onom koja je u Europi i svijetu uz milijune posjetitelja odnijela i stotine milijuna eura zarade, natjerala muzeje na prodaju građe kako bi opstali, samo američki muzeji ostali su bez 30 posto djelatnika, a svakom trećem prijeti zatvaranje - ono što je jedino u ovim nesigurnim vremenima sigurno jest da će put do oporavka trajati godinama, ocijenila je u svojoj analizi Maja Kocijan, ravnateljica MDC-a.


Kocijan je zaključila da se do tada treba, kako to već glasno govore predstavnici sektora, okrenuti građi, svojim ustanovama i lokalnoj sredini, promišljajući nove modele rada i odnosa sa zajednicama kojima služimo.


Od 162 muzeja upisana u Upisnik javnih i privatnih muzeja među kojima je provedena anketa dobiveni su podaci od njih 130, a na poziv se odazvalo i nekoliko muzeja koji se ne nalaze u Upisniku, ali su dio MDC-ova Registra muzeja, galerija i zbirki u Hrvatskoj.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!